Za najveću baltičku državu rat u Ukrajini nije bio daleki sukob. Bilo je to upozorenje. Litva, članica NATO-a i EU-a koja graniči s ruskom enklavom Kalinjingrad i Bjelorusijom, prirema se za mogući rat s Rusijom. Kao odgovor na novu neizvjesnost u europskom sigurnosnom poretku, njihov fokus je sada jačanje sigurnosti.
Zamjenik ministra nacionalne obrane Litve Karolis Aleksa smatra da će se prijetnja iz Rusije dogoditi u sljedećih tri do pet godina. Kao ključne pokretače navodi rusko vojno jačanje, spremnost na upotrebu sile i ambiciju da preoblikuje europsku sigurnost.
Litavske pripreme su izravan odgovor na te događaje.
"Rusija je pokazala i volju i spremnost upotrijebiti vojnu silu kako bi ostvarila svoje ciljeve", rekao je Aleksa za Euronews, ističući Ukrajinu kao najjasniji primjer. "Ruski režim će upotrijebiti vojnu silu kao alat za promjenu europske sigurnosne arhitekture."
Ishod rata utjecat će na stav Rusije. Ipak, Aleksa je rekao da Vilnius očekuje da će Moskva nastaviti jačati svoje snage duž istočnih granica NATO-a, uključujući i Kalinjingrad. Svi pokazatelji upućuju na "povećanje ruske agresije" ako odvraćanje ne bude dovoljno snažno, dodao je.
Saveznici na terenu
Odvraćanje, prema mišljenju Litve, počinje vidljivom savezničkom prisutnošću. Od 2022. godine aktivnost NATO-a u zemlji značajno se intenzivirala, a Sjedinjene Američke Države i Njemačka igraju središnju ulogu.
Njemačka je trajno rasporedila brigadu Litvi do 2027. Aleksa je to opisao kao ogroman politički i vojni signal, pokazujući da je obrana Litve kolektivna odgovornost NATO-a, a ne samo nacionalna.
U državi su stalno prisutne i američke trupe, a drugi saveznici, uključujući Nizozemsku i Norvešku, doprinose kopnenim, zračnim i pomorskim snagama.
Protuzračna obrana sada igra važnu ulogu. Litva gradi vlastite sustave, dok saveznici NATO-a rotiraju jedinice protuzračne obrane i borbene zrakoplove na kopnu kroz baltičku regiju. Na moru NATO nastavlja svoju baltičku misiju, uz napore Europske unije za jačanje zaštite kritične infrastrukture.
Izgradnja nacionalne vojne moći
Glavni prioritet Litve je ambiciozno jačanje nacionalne obrane kako bi se osiguralo da je zemlja spremna i otporna na trenutačne prijetnje. Vlada se obvezala uspostaviti potpuno operativnu nacionalnu diviziju do 2030. godine, sposobnu za borbu uz NATO-ove snage.
Logistika, inženjerstvo, medicinska podrška, zapovijedanje i kontrola jednako su važni, objasnio je Aleksa.
Kako bi to postigla, Litva ulaže milijarde eura u modernu opremu. Veliki projekti nabave uključuju tenkove, pješačka borbena vozila kao što je CV90, njemačke i francuske topničke sustave te američko raketno topništvo HIMARS. Ta ulaganja događaju se u kratkom vremenu i stvaraju pritisak nabave oružja, njezinu integraciju i osposobljavanje jedinica za borbu do kraja desetljeća.
Potpuna obrana
Pripravnost u Litvi nadilazi vojsku. Koncept ukupne obrane usredotočen je na jačanje nacionalne otpornosti i spremnosti na svim razinama društva.
Ključni element je Litavski sindikat strijelaca, dobrovoljačka snaga poput nacionalne garde. Broj članova porastao je s oko 10.000 u 2021. na više od 18.000 danas.
"Razumijemo da smo mala nacija, ali moramo imati otpornu i preciznu obrambenu industriju", rekao je za Euronews Karolis Aleksa.
Ove će godine Litva potrošiti oko 5 % svog BDP-a na obranu, a visoka je i podrška javnosti saveznicima i vojnim ulaganjima. Anketa ministarstva obrane pokazala je da gotovo 80 % Litavaca podržava stacioniranje savezničkih i NATO snaga u zemlji. Raste i prihvaćanje da spremnost za rat mora ići dalje od profesionalnih vojnika. Vode se rasprave o novačenju, kao i o uključivanju žena.
Litva proširuje nastavu o nacionalnoj sigurnosti i civilnom otporu u školama te podržava neformalne inicijative poput civilnih centara za obuku dronova.
"To nije priprema za rat u ovom brutalnom smislu, već pružanje mogućnosti našoj djeci da koriste dronove. Radi se o izgradnji civilnih vještina i otpornosti u modernom sigurnosnom okruženju", ističe Aleksa.
Hibridne prijetnje i ratovanje u sivoj zoni
Litavsko obrambeno planiranje sve se više usredotočuje na prijetnje koje ne dosežu otvoreni sukob. Kibernetički napadi, dezinformacije, sabotaže i drugi oblici hibridnog ratovanja smatraju se trajnim rizicima, ne samo od Rusije već i od njezinih partnera, poput Bjelorusije.
"Već vidimo da se ove metode koriste. Budući sukobi mogli bi započeti bez prelaska granica tenkovima", rekao je Aleksa.
Kao rezultat toga Litva ulaže u kibernetičku obranu, otpornost na informacije i borbu protiv dezinformacija kako bi društvo moglo odoljeti manipulacijama i poremećajima.
Litva usko povezuje izgradnju svoje obrane s europskom i transatlantskom potporom. Litva će putem sigurnosnih zajmova EU-a dobiti do 6,3 milijarde eura do 2030. za oko 50 obrambenih projekata. Litva također očekuje dodatnu potporu putem obrambenih programa EU-a i sljedećeg višegodišnjeg proračuna bloka.
Vojna mobilnost ostaje još jedan prioritet. Brže kretanje trupa i opreme preko granica, često nazivano "vojnim Schengenom", izravno bi podržalo obrambene planove NATO-a na istočnom krilu.
"Ne želimo rat. Ono što želimo je odvraćanje", kaže Aleksa.
Njegova poruka Europi je jasna: Europa mora biti spremna i djelovati zajedno jer se revizionističke sile već pripremaju za akciju.