Britanska veleposlanstva neslužbeno su upozorena na nekad nezamisliv, a sada vrlo vjerojatan scenarij - krah eura koji bi za sobom mogao povući masovne nerede i prosvjede.
Viši dužnosnik iz britanskog ministarstva financija otkrio je da vlada buduću politiku planira na temelju činjenice da je krah eura pitanje vremena. 'U našem je interesu da se valuta održi što duže kako bi se i mi imali više vremena pripremiti', rekao je za Daily Telegraph.
>> Eurozona ulazi u recesiju, Euro će braniti svim snagama
S obzirom na to veleposlanstvima su dane upute da se pripreme na sve moguće scenarije koje bi za sobom povukao pad eura. Kako bi se vjerojatno dogodila masovna otpuštanja, a time povećala nezaposlenost, okruženje je idealno za nastanak revolucije.
Diplomati bi Britancima u zemljama eurozone trebali pomoći u smislu mogućnosti pristupa bankovnim računima te izvlačenju depozita iz stranih banaka.
Neredi u Grčkoj su britanskoj vladi poslužili kao pokazatelj da ne treba isključiti slične scenarije u drugim zemljama. Posebnu pažnju daju slučaju Italije s obzirom da su i Merkel i Sarkozy istaknuli da bi 'krah Italije bio i krah eura'', piše Telegraph.
Upozorenja ne stižu samo iz političkih, nego i iz stručnih krugova. Jučer je francuski ekonomist i bivši predsjednik Europske banke za obnovu i razvoj Jacques Attali izjavio da bi euro mogao propasti već do Božića, kako piše Voice of Russia.
Da bi se to spriječilo, prema njegovom mišljenju, potrebno je dati dozvolu Europskoj središnjoj banci (ECB) da kupuje državne obveznice članica Eurozone zahvaćenih krizom, a te zemlje lišiti dijela financijskog suvereniteta na način da se uvede nadnacionalna kontrola proračuna. Uz to, smatra Attali, potrebno je unijeti još neke promjene u zakonodavstvo EU.
U međuvremenu njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy razmišljaju o donošenju novog Pakta o stabilnosti koji bi obuhvatio tek nekoliko zemalja eurozone. Po pisanju lista koji se poziva na vladine izvore, dvoje čelnika želi što prije donijeti novi ekskluzivni ugovor između Francuske, Njemačke i nekih zemalja, po uzoru na Schengenski ugovor o kretanju ljudi koji je potpisalo 10 od 27 zemalja EU-a.