Minimalna kazna za ubojstvo u Južnoj Africi je 15 godina, ali pravni stručnjaci smatraju da će slavni paraolimpijac dobiti manje zbog olakotnih okolnosti .
Zemlja je uoči presude podijeljena. Neki smatraju da njegovo suđenje snaži povjerenje u pravosudni sustav, drugi pak da bivši atletičar ima privilegiran status jer je bogati bijelac.
"Moja mi intuicija govori da će dobiti 12 godina", kaže poznati južnoafrički odvjetnik Llewellyn Curlewis.
Proslavljeni sportaš, kojem su kao djetetu zbog uređene deformacije obje noge amputirane ispod koljena, ubio je svoju djevojku s četiri metka ispaljena kroz zatvorena vrata kupaonice 14. veljače 2013.
Tijekom suđenja je tvrdio da je čuo buku usred noći i mislio je da je unutra provalnik.
Tužitelji su ga optužili da laže i opisali ga kao usijanu glavu kratka fitilja koji je u djevojku pucao namjerno, nakon svađe.
Pistorius, koji je ušao u povijest kao prvi paraolimpijac koji se ravnopravno natjecao s atletičarima bez invaliditeta na Olimpijskim igrama 2012. godine, nekoć je bio južnoafrički zlatni dečko, junak koji je nadvladao svoj hendikep i postao međunarodna superzvijezda.
Šokirana nacija uživo je na televiziji u proljeće 2014. pratila suđenje i gledala Pistoriusovo moralno potonuće, slušajući mučna svjedočenja o agoniji i autopsiji njegove djevojke.
Sutkinja Thokozile Masipa prihvatila je, međutim, Pistoriusovu verziju i osudila ga na pet godina zatvora za ubojstvo iz nehaja.
U prosincu prošle godine južnoafrički vrhovni sud poništio je presudu za ubojstvo iz nehaja i Pistoriusovo djelo preinačio u ubojstvo.
Vrhovni sud nije doveo u pitanje Masipinu interpretaciju da je paraolimpijac zamijenio djevojku za lopova, ali je oborio njezin argument da nije bio svjestan da pucajući može ubiti nekog drugog.
Masipa će stoga u srijedu objaviti svoju novu presudu, u skladu s novom klasifikacijom djela koju joj je nametnuo vrhovni sud.
Suđenje Pistoriusu gledano kroz prizmu aparthejda
Sutkinja ima prostora olakotnim okolnostima izbjeći minimalnu zapriječenu kaznu od 15 godina, kaže profesor prava Stephen Tuson iz Johannesburga.
U Pistoriusovom slučaju one bi mogle biti njegova fizička ranjivost i svjedočenje psihologa kako je malo vjerojatno da bi mogao ponoviti djelo, objasnio je Tuson.
Paraolimpijac je odslužio godinu dana zatvora po prvostupanjskoj presudi, prije nego što je u listopadu pušen u kućni pritvor.
Odluka vrhovnog suda Masipu stavlja pod pritisak da donese strožiju presudu od prve, kaže Curlewis.
I obrana i optužba imat će pravo žalbe. Curlewis smatra da će one uroditi plodom samo ako će kazna znatno odstupati od norme.
Pistorius će steći pravo na uvjetnu slobodu pošto odsluži pola kazne.
Pistoriusov će slučaj sigurno ući u povijesne knjige, ne samo zbog njegova zvjezdanog statusa nego i zato što su mnogi Južnoafrikanci prvi put uživo pratili suđenje, smatra odvjetnik Keith Gess. On vjeruje kako je suđenje pokazalo da pravosuđe funkcionira i da je podiglo vjeru javnosti u kazneni sustav.
Mnogima je omogućilo i da još jednom "prerade" traume iz aparthejda, misli profesorica Sarah Nutall iz Instituta za društevna i ekonomska istraživanja.
Pistoriusovo nasilje možda je potaknulo sjećanja crnaca na brutalnost bjelačke manjine tijekom službene politike rasne segregacije od 1948. do 1994. godine. Strah bijelog atletičara od imaginarnog provalnika, pretpostavljenog crnca, reflektira "strah bijelog od crnog čovjeka", rekla je Nutall.
I dok mnogi Južnoafrikanci ne dovode u pitanje tehničke dijelove suđenja, osjećaju istodobno da je paraolimpijac imao povlašteni tretman zbog toga što je bijel i bogat.
"Da je crn bacili bi ga u tamnicu do kraja života, a ovako, pošto ima novca, opet će proći blago", smatra vodoinstalater Johannes. (Hina)