Kineska brodogradnja strmovito se uspela na svjetski vrh, nadmašujući neke od svojih najvećih rivala. Ususret velikoj vojnoj paradi koju priprema predsjednik Xi Jinping, postaje jasno - Kina ima najveću mornaricu na svijetu.
Time je, sa svoja 234 ratna broda nadmašila američkih 219. Uz to, više od 60% svjetskih narudžbi ove godine otišlo je u kineska brodogradilišta. Između 2019. i 2023. godine, četiri najveća kineska brodogradilišta - Dalian, Guangzhou, Jiangnan i Hudong-Zhonghua - proizvela su 39 ratna broda s ukupnom istisninom od 550.000 tona, 150.000 tona većom od britanske Kraljevske mornarice.
"Jednostavno rečeno, Kina gradi više brodova od bilo koje druge zemlje jer to može učiniti brže od bilo koga drugog. Kineski brodograđevni kapacitet je otprilike 200 puta veći od kapaciteta Sjedinjenih Država", rekao je Nick Childs, pomorski stručnjak iz londonskog Međunarodnog instituta za strateške studije za BBC.
Ipak, iako Kina ima najveću svjetsku mornaricu po broju plovila, američka flota ima veću ukupnu tonažu i moćnija je - s daleko više velikih nosača zrakoplova. Kineske podmornice su također uglavnom izgrađene za pliće Južno kinesko more, gdje je već u tijeku igra mačke i miša sa SAD-om. Zasad je kineska sposobnost putovanja daleko od vlastite obale ograničena, ali Peking sustiže konkurente. Satelitske snimke pokazuju znatno proširenje pomorskih baza - smatra se da će u novoizgrađeno pristanište u Yulinu smjestiti nove podmornice klase Jin, koje mogu nositi po 12 nuklearnih projektila.
Jačanje kineske vojske poklopilo se s ogromnim ulaganjima te zemlje u komercijalno brodarstvo. Nekoliko kineskih brodogradilišta služi objema svrhama, strategiji "vojno-civilne fuzije" koju promovira predsjednik Xi Jinping. Na planiranoj paradi pridružit ćemo se i Vladmir Putin te će ime poslati jasnu poruku Zapadu. Među novim oružjem mogle bi se naći barem dvije nove vrste bespilotnih podvodnih dronova, koje bi Kini omogućile nadzor duboko pod vodom bez ugrožavanja vlastitih pomorskih snaga. No, veliko je pitanje koliko će trebati vremena da tehnologije "sazrije" - zbog toga stručnjaci smatraju da još nema ozbiljnije prijetnje za SAD.
Pritisak na Tajvan
"Nemamo interesa miješati se u poslove drugih zemalja, posebno vojno“, poručio je profesor Hu Bo, direktor Centra za studije pomorske strategije na Sveučilištu u Pekingu i dodao da "Kina gradi velike brodove jer može, a ne zato što želi preuzeti svijet".
No, Kina Tajvan ne smatra "drugom državom", a davno su obećali "ponovno ujedinjenje", ne isključujući upotrebu sile. Posljednjih godina visoki američki dužnosnici izjavili su da će Kina napasti Tajvan do 2027. godine, ali Peking niječe da postoji rok.
"Kina već ima kapacitet vratiti Tajvan", rekao je Hu Bo, "ali to ne čini jer imamo strpljenja. Kina nikada nije odustala od mogućnosti mirnog ujedinjenja".
No, u slučaju napada, Washington je zakonski obvezan osigurati oružje kako bi pomogao Tajvanu u obrani, a kineski brodovi sve su češće viđeni u međunarodnim vodama. Ključno pitanje za SAD i njihove saveznike je koliko daleko kineska ratna flota može ploviti i koliko daleko od svojih obala je Peking spreman otploviti, prenosi BBC.