Satelitske snimke posljednjih mjeseci bilježe neobičan fenomen na moru između Kine i Japana – tisuće brodova koji se okupljaju u precizne formacije, stvarajući svojevrsni zid na vodi. Iako prizor djeluje kao dio ribolovne sezone, analitičari upozoravaju da bi iza svega mogla stajati znatno ozbiljnija strategija.
Prvi put su takve formacije uočene u prosincu, kada su automatizirani sustavi praćenja registrirali čak 2000 koćarica koje su se brzo okupile u Istočnom kineskom moru. Brodovi su se posložili u dvije goleme linije pod pravim kutom i tako ostali danima, prije nego što su se jednako brzo razišli. Sličan obrazac ponovio se u siječnju, a sada se opet pojavljuje, ovaj put uz obalu Šangaja, piše News.
Razmjeri tih formacija su impresivni – dosežu dimenzije i do 200 kilometara širine i 500 kilometara duljine, zbog čega su teretni brodovi prisiljeni mijenjati rute kako bi ih zaobišli. Stručnjaci upozoravaju da takva aktivnost vjerojatno nema veze s ribolovom.
Profesor strategije na Američkom ratnom fakultetu Andrew Erickson opisao je prizor kao ogroman i precizno koordiniran. No pitanje koje ostaje jest – zašto Kina to radi?
Prema nekim procjenama, riječ je o demonstraciji sposobnosti Pekinga da koristi svoju ribarsku flotu kao sredstvo pritiska. Strateška analitičarka Jil Goldenziel upozorava da bi takve formacije mogle poslužiti kao svojevrsna pomorska blokada ključnih trgovačkih ruta.
"Zamislite da vam je krstarenje Pacifikom blokirano zidom od 2000 ribarskih brodova. Kina to može ostvariti", ističe Goldenziel te dodaje da takve taktike mogu imati ozbiljne posljedice za globalnu trgovinu.
Velik dio kineske ribarske flote uključen je u tzv. pomorsku policiju. Riječ je o civilnim brodovima koji su modificirani, opremljeni naprednim sustavima nadzora i komunikacije, a ponekad i lakim naoružanjem. Njihove posade često uključuju pripadnike mornarice i partijske povjerenike, a njihova uloga daleko nadilazi ribolov.
Takvi brodovi već godinama sudjeluju u sporovima u Južnom i Istočnom kineskom moru, gdje blokiraju područja, zastrašuju ribare drugih zemalja i potvrđuju kineske teritorijalne pretenzije. Njihova najveća prednost je upravo siva zona u kojoj djeluju – formalno su civilni, ali u praksi služe vojnim ciljevima.
Najnovije masovne formacije sugeriraju širu primjenu te taktike. Analitičari upozoravaju da bi mogle biti dio priprema za potencijalne blokade, primjerice oko Tajvana, ili za stvaranje pritiska na Japan i druge regionalne aktere.
Dodatnu sumnju izaziva činjenica da su brojni brodovi imali uključene sustave praćenja, iako to za ribarske brodove nije obvezno. To sugerira da je svijetu možda namjerno poslana poruka.
Nedugo nakon jedne od takvih formacija Kina je pokrenula veliku vojnu vježbu koja je simulirala blokadu pomorskih prilaza Tajvanu, što dodatno pojačava zabrinutost.
Kineska ribarska flota, najveća na svijetu s desecima tisuća brodova, tako se sve češće promatra ne samo kao gospodarski alat već i kao produžena ruka državne strategije. U miru, ona djeluje kao sredstvo pritiska bez otvorenog sukoba. U slučaju krize mogla bi postati ključni element blokade.
Upravo ta kombinacija civilnog izgleda i vojne funkcije stvara dilemu za druge države. Reagirati znači riskirati eskalaciju, ali ignorirati takve poteze može imati dugoročne posljedice za sigurnost i slobodu plovidbe.
Zbog toga sve više analitičara smatra da prizori tisuća brodova koji grade zid na moru nisu slučajnost – nego jasan signal o novom obliku geopolitičkog nadmetanja.