Izlazne ankete za državni radio i televiziju pokazuju da je Tokajev osvojio 82,45 posto glasova u toj bivšoj sovjetskoj republici, gdje je glasalo 69,43 posto od 12 milijuna birača, po prvoj procjeni izbornog povjerenstva.
Glavnom protukandidatu Tokajeva ankete daju 5,2 posto glasova, a za ostale se ne očekuje da će prijeći 3,33 posto.
U Kazahstanu, bogatom prirodnim resursima i smještenom na raskrižju važnih trgovinskih ruta, nastao je kaos u siječnju, kada su se prosvjedi protiv skupoće prometnuli u pobunu koja je grubo ugušena, pri čemu je poginulo 238 ljudi.
Zemlja još osjeća posljedice te krize, a vlasti su u četvrtak izvijestile da su uhitile sedmero pristaša oporbenog čelnika u egzilu optuženog za planiranje "državnog udara".
Ovi prijevremeni izbori bili su za Tokajeva (69) sredstvo za učvršćenje vlasti. Taj se karijerni diplomat ove godine pretvorio u neumoljivog čelnika koji je u siječnju naredio policiji da puca u prosvjednike, dao uhititi osobe bliske njegovu prethodniku i mentoru Nursultanu Nazarbajevu i najposlije se odlučno usprotivio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Tokajev, koji je došao na vlast 2019. nakon iznenadne ostavke svemoćnog Nazarbajeva, odlučio je izaći iz njegove sjene iskoristivši siječanjsku krizu, pošto su ga dugo smatrali čovjekom koji izvršava zadatke svog prethodnika.
Ovi su izbori dio duge tradicije u Kazahstanu u kojoj su rezultati već unaprijed poznati, kao što je bilo na ranijim predsjedničkim izborima: 71 posto za Tokajeva 2019. i 98 posto 2015. za Nazarbajeva.
Unatoč plakatima koji su pozivali birače da "izaberu" svog kandidata za idućih sedam godina, pet protukandidata Tokajeva bili su samo statisti koji su služili da se istaknu njegove vrline.
Prije izbora međunarodni promatrači OESS-a izrazili su žaljenje zbog toga što njihove preporuke "o temeljnim slobodama i o uvjetima za kandidiranje" na izborima "nisu prihvaćene".