"Suočavamo se s katastrofom divovskih razmjera i potrebno je hitno djelovati", poručili su predstavnici otočnih zemalja, koje su posebno izložene posljedicama klimatskih promjena. Protokol iz Kyota ističe krajem prosinca te je iznimno važno donijeti sporazum za sljedeće razdoblje kako bi pregovori UN-ove konferencije, koja okuplja 190 zemalja, postigli uspjeh. Konferencija je otvorena u ponedjeljak i traje do 7. prosinca.
>> 'Temperature u svijetu rastu brže nego smo predviđali'
"Već sedam godina razvijene industrijske zemlje govore, govore i samo govore o svojim obvezama smanjivanja emisije stakleničkih plinova. Ali, dođe trenutak kada treba nešto i učiniti. Taj trenutak je došao", kazala je Marlene Moses, predstavnica Saveza malih otočnih država, njih 44 koje osjećaju posljedice povećanja razine mora.
UN-ov program za okoliš (UNEP) u svom izvješću u Dohi upozorava i na topljenje permafrosta širom Sibira i Aljaske. Permafrost, trajno smrznuto tlo, sadrži velike količine ugljika, a njegovo topljenje bi moglo rezultirati dodatnim globalnim zatopljenjem do 2100. godine. "Permafrost se počeo topiti", kazao je Kevin Schaefer sa sveučilišta Colorado. Do 2100. bi otopljeni permafrost mogao osloboditi između 43 i 135 milijardi tona CO2, glavnog uzročnika stakleničkih plinova. Permafrost sadrži oko 1.700 milijardi tona ugljika, ili duplu količinu koja se sada nalazi u atmosferi. Do 2100. bi se temperatura mogla podići za tri do pet stupnjeva Celzija.
Potpisan 1997., protokol iz Kyota je jedini pravno obvezujući sporazum o smanjenju stakleničkih plinova u visoko industrijaliziranim zemljama. Zemlje u razvoju posebice se pozivaju na taj 2. članak iz Protokola "u ime povijesne odgovornosti" koju imaju razvijene zemlje sjevera prema klimi i očuvanju okoliša. Neuspjeh Kyota 2 samo bi povećao nepovjerenje između razvijenih i nerazvijenih zemalja u dugim i zamornim pregovorima o borbi protiv klimatskih promjena. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook