Nakon prebrojanih gotovo 90 posto glasačkih listića, izborno povjerenstvo je objavilo da je na trećem mjestu s 9,2 posto glasova nacionalistički blok Ujedinjenih domoljuba, savez nekoliko protueuropskih stranka koje žele suzbiti useljavanje u zemlju.
U parlament bi trebale ući još dvije stranke - MRF bugarskih Turaka s 8,9 posto glasova i populistička stranka "Volja" poduzetnika Veselina Mareškog koja je osvojila 4,1 posto glasova, pokazali su podaci izbornog povjerenstva.
Izborna pobjeda proeuropskog GERB-a ispred BPS-a sklonog zbližavanju s Rusijom trebala bi Borisovu omogućiti treći premijerski mandat na čelu koalicije s manjim strankama.
Bivši 57-godišnji premijer u nedjelju navečer proglasio je pobjedu i najavio konzultacije s ciljem "brzog formiranja vlade". "Ovaj rezultat pokazuje kategorički da bi GERB trebao biti vodeća vladajuća stranka", rekao je Borisov, dodajući da će napraviti "krajnji napor" kako bi s potencijalnim partnerima što prije sastavio vladu.
Čelnica oporbenih socijalista Kornelija Ninova priznala je poraz i naglasila da je BPS spreman na moguću opciju pokušaja sastavljanja vlade ako Borisov u tome ne uspije. "Želimo čestitati izbornim pobjednicima GERB-u", rekla je Ninova.
"Ako oni ne uspiju sastaviti vladu i mi dobijemo mandat, pokušat ćemo sastaviti vladu kako bi se osigurala stabilnost zemlje", dodala je Ninova, prenosi Reuters.
Tijekom tjedna uoči izbora GERB i BPS su bili doslovno u mrtvoj utrci, ostavljajući socijalistima nadu u povratak na političku pozornicu kojom su osam godina dominirali konzervativci.
Uz najavljenu pobjedu GERB-a sačuvan je prozapadni konsenzus, ocijenio je za državnu televiziju BNT Parvan Simeonov iz instituta Gallup i dodao da je porast ambicija ruske vanjske politike odigrao važnu ulogu u mobiliziranju izbornog tijela.
Bojko Borisov odstupio je u studenom 2016., dvije godine prije isteka mandata zbog neuspjeha na predsjedničkim izborima njegove kandidatkinje Cecke Cačeve. Nju je porazio Rumen Radev, koji se natjecao kao neovisni kandidat uz podršku socijalista.
Bugarsku je u međuvremenu do nedjeljnih izbora vodila prijelazna vlada na čelu s Ognjenom Gerdžikovim.
Bila je to druga ostavka Borisova, koji je skratio i svoj prvi premijerski mandat 2013. godine nakon masovnih prosvjeda protiv nametnutih mjera štednje, da bi krajem 2014. bio ponovno izabran.
Za treće parlamentarne izbore u četiri godine, međunarodni ulozi, napetosti s Ankarom i teret ruskog upliva, dominirali su kampanjom iako korupcija i niski životni standardi brinu birače te najsiromašnije zemlje Europske unije.
Borisov, uvjereni proeuropejac, bivši tjelohranitelj, vatrogasac, policajac i gradonačelnik Sofije koji se često borio s optužbama za korupciju i povezanost s organiziranim kriminalom, obećao je brži gospodarski rast ako osvoji treći mandat.
Ninova je pak bliska Rusiji i sušta je suprotnost Borisovu. Tvrdi da bi Bugarska trebala iskoristiti svoje pravo veta u EU-u ako Bruxelles pokuša nametnuti dodatne sankcije Moskvi. Socijalisti kažu da te sankcije izuzetno štete bugarskoj ekonomiji. (Hina)