Gotovo polovica Europljana smatra da je američki predsjednik Donald Trump neprijatelj Europe, nešto više njih ocjenjuje rizik rata s Rusijom kao visok, a više od dvije trećine vjeruje da se njihova zemlja ne bi mogla braniti u slučaju takvog rata.
Anketa provedena u devet zemalja za platformu za debatu o europskim poslovima Le Grand Continent sa sjedištem u Parizu također je pokazala da gotovo tri četvrtine ispitanika želi da njihova zemlja ostane u EU-u, a gotovo isti broj rekao je da je izlazak iz Unije naštetio Ujedinjenom Kraljevstvu, piše Guardian.
Anketa je pokazala da u prosjeku 48 posto ljudi u devet zemalja Trumpa smatra otvorenim neprijateljem. Broj onih koji tako misle najviši je u Belgiji (62) i Francuskoj (57), a najniži u Hrvatskoj (37) i Poljskoj (19).
Jean-Yves Dormagen, profesor politologije i osnivač agencije za istraživanje javnog mnijenja Cluster17, rekao je da se ta percepcija pojačava s obzirom na to da je u prosincu 2024. više ljudi reklo da Trumpa smatra definitivno neprijateljskim.
Međutim, Europljani i dalje odnose s SAD-om smatraju strateški važnima. Na pitanje kakav stav EU treba zauzeti prema američkoj vladi najpopularnija opcija (48 posto) bila je kompromis.
Istraživanje provedeno u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Hrvatskoj, Belgiji i Nizozemskoj također je pokazalo da relativna većina (51 posto) smatra da je rizik od otvorenog rata s Rusijom u nadolazećim godinama visok, a 18 posto smatra ga vrlo visokim.
Dormagen je rekao da bi takav rezultat "bio nezamisliv prije samo nekoliko godina i signalizira promjenu europskog mišljenja prema novom geopolitičkom režimu u kojem je mogućnost izravnog sukoba na kontinentu sada široko prihvaćena".
Povjerenje u nacionalne vojne sposobnosti bilo je nisko svugdje, pokazalo je istraživanje, pri čemu je 69 posto ispitanika u devet zemalja reklo da misle da njihova zemlja "nije baš" ili "uopće nije" sposobna braniti se od ruske agresije.
Osjećaji ranjivosti bili su široko rasprostranjeni, pokazalo je istraživanje, pri čemu je samo 12 posto ispitanika reklo da se ne osjećaju posebno ugroženima nizom izvora nesigurnosti, od tehnoloških i vojnih do energetskih i prehrambenih.