Međunarodna agencija za energiju (IEA) predložila je u srijedu članicama da iz strateških rezervi koordinirano otpuste 400 milijuna barela nafte kako bi se obuzdao skok cijena 'crnog zlata' u uvjetima izraelsko‑američkog napada na Iran.
Zemlje članice jednoglasno su prihvatile prijedlog, objavio je u srijedu izvršni direktor IEA‑e Fatih Birol.
Raspored otpuštanja nafte iz rezervi bit će određen u skladu s okolnostima u svakoj pojedinoj članici, rekao je Birol, , uz napomenu da će pojedinosti biti objavljene naknadno.
IEA će nastaviti pozorno pratiti razvoj situacije na globalnim tržištima nafte i plina, naglasio je izvršni direktor agencije.
Američki dužnosnici rekli su, prema navodima neimenovanog izvora za Financial Times u izvješću objavljenom u ponedjeljak, da bi iz rezervi trebalo biti otpušteno 300 do 400 milijuna barela nafte.
Japan je već prije službene odluke IEA-e poručio da će iz državnih i zaliha kompanija otpustiti oko 80 milijuna barela nafte, prema objavi ministarstva gospodarstva, trgovine i industrije, u sklopu koordinirane mjere članica agencije, ako dogovor bude postignut.
"Japan neće čekati službeno odobrenje IEA‑e za koordinirano međunarodno otpuštanje rezervi već će prvi poduzeti mjere za normalizaciju ravnoteže ponude i potražnje na svjetskom tržištu energije otpuštanjem zaliha već 16. dana ovog mjeseca", rekla je premijerka Sanae Takaichi u televizijskoj izjavi.
Njemačka najava
Njemačka će na tržište plasirati 2,64 milijuna tona nafte iz strateških rezervi, odnosno 19,51 milijun barela, objavila je u srijedu ministrica gospodarstva Katherina Reiche. Na zalihama drže ukupno 110 milijuna barela nafte i 67 milijuna barela gotovih naftnih proizvoda, objavilo je ministarstvo.
Članice IEA‑e trenutno drže u strateškim rezervama više od 1,2 milijardi barela nafte, a još 600 milijuna barela drže kompanije, prema zakonskim obavezama, napomenuo je u utorak Birol, prema priopćenju na internetskoj stranici agencije.
Zalihe moraju, prema odredbi agencije, pokrivati najmanje 90 dana prosječnog dnevnog neto uvoza nafte i članice moraju biti spremne zajednički odgovoriti na ozbiljne poremećaje u opskrbi koji utječu na svjetsko tržište nafte.
Uz 21 članicu Europske unije, skupina obuhvaća još 11 zemalja, uključujući SAD, Veliku Britaniju, Tursku, Novi Zeland, Japan, Kanadu i Australiju.
Slovačka i Mađarska još u veljači odlučile iz rezervi na tržište plasirati po 1,8 milijuna barela zbog prekida u opskrbi naftovodom Družba.
Članice G7 već su 2022. na tržište plasirale gotovo 183 milijuna barela u dvije faze, nastojeći osigurati opskrbu i zakočili rast cijena nakon što su uveli cjenovni limit za rusku naftu zbog napada na Ukrajinu.
Poremećaji opskrbe
Stanje na tržištima nafte pogoršalo se u proteklim danima, uz "izazove" tranzita kroz Hormuški tjesnac i znatno smanjenu proizvodnju u regiji, rekao je u utorak izvršni direktor IEA‑e.
Rat je znatno smanjio tranzit nafte kroz Hormuški tjesnac i zemlje u regiji Perzijskog zaljeva trenutno izvoze manje od deset posto nafte i naftnih proizvoda iz predratnog razdoblja, pokazuje izvješće objavljeno u utorak na internetskoj stranici agencije.
Tjesnacem je u 2025. godini prolazilo u prosjeku 20 milijuna barela nafte i naftnih proizvoda dnevno, navodi IEA, što odgovara otprilike četvrtini svjetske trgovine naftom morem.
Izvoznici su u takvim uvjetima prisiljeni znatno smanjiti proizvodnju nafte i ukapljenog plina, dodaje agencija.
Alternativne su opcije za izvoz ograničene budući da samo Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati imaju naftovode procijenjenog kapaciteta 3,5 milijuna do 5,5 milijuna barela dnevno kojima bi se mogao zaobići Hormuški tjesnac.
Poremećaji u tranzitu ugrožavaju i isporuku druge robe, u prvom redu umjetnih gnojiva, upozoravaju u IEA‑i, navodeći da Hormuškim tjesnacem prolazi više od 30 posto isporuka uree i oko 20 posto dušičnih gnojiva i fosfata.
Takva situacija nosi i rizik poskupljenja hrane i dovodi u pitanje opskrbu prehrambenim proizvodima, upozoravaju.