To bi se moglo dogoditi početkom 2011., rekao je njezin osnivač Julian Assange u intervjuu za poslovni magazin Forbes.
Assange je rekao da početkom sljedeće godine planira objaviti znatnu količinu podataka o 'velikim američkim bankama' koji otkrivaju 'flagrantno kršenje' propisa što bi 'moglo srušiti jednu ili dvije banke'. On je odbio iznijeti više detalja o imenima banaka, niti reći hoće li otkriti kaznena djela, no u usporedio je razmjere nove objave s e-mail porukama koje su došle na vidjelo nakon sloma energetskog diva Enrona 2001. godine.
>> 'Ovo nije napad na američke interese nego na cijelu globalnu sigurnost'
>> Devet najšokantnijih tajni koje su otkrivene WikiLeaksom
>> Netanyahu: WikiLeaks je učinio dobru stvar za Izrael
'To nije veliki materijal kao onaj o Iraku, ali radi se desecima ili stotinama tisuća dokumenata, ovisno o tome kako ih definirate', rekao je za Forbes. WikiLeaks je u listopadu objavio oko 400 tisuća vojnih dokumenata iz rata u Iraku. Assange je rekao da je WikiLeaks dosada davao prioritet u objavljivanju dobijenih dokumenata koji se odnose na vlade i međunarodne odnose, ali procjenjuje da se oko 50 posto informacija s kojima raspolaže odnosi na privatna poduzeća.
Na meti i naftne te farmaceutske kompanije?
Potvrdio je da je WikiLeaks u posjedu mnogih dokumenata koji se odnose na naftni div BP, ali još uvijek s procjenjuje je li materijal 'originalan'. Farmaceutske tvrtke također bi mogle biti predmet jedne od idućih objava podataka koji su 'procurili' do WikiLeaksa.
Upitan za primjer slučaja predviđenog za objavljivanje, on je spomenuo jednu neimenovanu teksaško-kanadsku naftnu kompaniju, koja je imala bušotine u Albaniji. 'Oni su imali bušotine u Albaniji koje su erumpirale. Vrlo ozbiljno ... one su sabotirane. Albanska vlada je surađivala s nekom drugom tvrtkom', rekao je Assange.
Stranica WikiLeaks u nedjelju je počela objavljivati više od 250 tisuća povjerljivih diplomatskih depeša State Departmenta, što je izazvao oštru osudu Washingtona i dovelo do pokretanja kaznene istrage u SAD-u zbog krađe povjerljivih dokumenata Državnog tajništva. (Hina)