Dok se kriza u Hormuškom tijesnacu produbljuje i produljuje, iskustvo iz Crvenog mora služi kao mračno upozorenje. Tamošnja operacija rezultirala je s četiri potopljena broda i više od milijardu dolara potrošenih na oružje, dok brodarska industrija tu rutu i dalje masovno izbjegava.
Hormuški tjesnac, arterija kojom prolazi 20% globalne nafte i ukapljenog plina, sada je pod blokadom Irana - neprijatelja koji raspolaže profesionalnom vojskom, vlastitim tvornicama oružja i neusporedivo većim resursima.
"Nema zamjene za Hormuz"
Gospodarske posljedice blokade već se osjete širom svijeta. Cijene nafte divljaju, što predstavlja najgori poremećaj u povijesti opskrbe energentima. Sheikh Nawaf Saud Al-Sabah, izvršni direktor Kuwait Petroleuma, bio je jasan u svom istupu: "Za Hormuški tjesnac ne postoji zamjena. To je svjetski tjesnac, prema međunarodnom pravu i praktičnoj stvarnosti."
Bez ponovnog otvaranja tjesnaca, nestašice će postati još akutnije, što izravno prijeti rastom troškova energije, hrane i ostalih proizvoda na globalnoj razini.
Vojna noćna mora: Zašto je Hormuz opasniji?
Sigurnosni stručnjaci upozoravaju da je obrana konvoja u ovom tjesnacu neusporedivo teža misija. Zona opasnosti oko Hormuza je do pet puta veća od one u Crvenom moru. Iranska Revolucionarna garda (IRGC) koristi nepristupačnu, planinsku obalu za skrivanje arsenala bespilotnih letjelica, raketa i plutajućih mina, piše Reuters.
Umirovljeni kontraadmiral Mark Montgomery, koji je sudjelovao u pratnji tankera tijekom iransko-iračkog rata, ističe razliku: "Obrana operacija u Hormuškom tjesnacu značajno je izazovnija nego u Crvenom moru."
Dodatnu opasnost predstavljaju "rojevi" brzih brodova i samoubilačke operacije. Tom Sharpe, umirovljeni zapovjednik Kraljevske mornarice, upozorava na visoku cijenu mogućih pogrešaka: "Ako Amerikanci izgube razarač u ovome... to mijenja cijelu kalkulaciju. To je 300 ljudi."
Politički pritisak na Trumpa
Situacija postaje kritična i za američkog predsjednika Donalda Trumpa. S obzirom na to da se bliže izbori, on se suočava s biračima umornima od inflacije koji benzin već plaćaju gotovo 4 dolara po galonu (to je 1,01 euro po litri op. a). Trump je po pitanju američke uključenosti ostao neodređen - prvo je najavljivao pratnju brodova, da bi kasnije sugerirao kako bi druge nacije trebale preuzeti vodstvo.
Dok Teheran razmatra uvođenje pristojbi za brodove koji žele koristiti tjesnac, diplomati u Vijeću sigurnosti UN-a pregovaraju o rezolucijama. Neke zemlje, poput Bahreina, zagovaraju upotrebu "svih potrebnih sredstava", što uključuje i vojnu silu, kako bi se spriječio potpuni slom globalne trgovine.