Nakon mjeseci SAD-ovih vojnih kretnji i demonstriranja sile Sjeverne Koreje, Tillerson je rekao kako bi "problem htio riješiti" direktnim razgovorima s Kimovim režimom.
Ova izjava suprotna je prošlotjednoj izjavi potpredsjednika SAD-a Mikea Pencea u kojoj je rekao kako SAD neće razmatrati razgovore sa Sjevernom Korejom.
Administracija Georgea Busha sudjelovala je 2003. u šesteročlanim pregovorima sa Sjevernom Korejom. Ipak, 2009., kada je došlo vrijeme da Sjeverna Koreja provede provjerljivo i nepovratno uništenje svojih nuklearnog arsenala, Kimov režim se povukao.
To iskustvo urezalo se u diplomaciju SAD-a i stvorilo dugotrajne sumnje u sjevernokorejsku iskrenost kada je u pitanju diplomacija. Od tada, Sjeverna Koreja je u svoj ustav upisala da je posjedovanje nuklearnog oružja jamac njezine sigurnosti.
Stoga, dok SAD zahtijeva denuklerizaciju, a Sjeverna Koreja nuklearno oružje smatra nužnim za svoju sigurnost, pitanje koje se postavlja, rekao je Business Insideru viši suradnik Stimson Centra, Yun Sun, je: "Ako ćemo pričati sa Sjevernom Korejom, o čemu ćemo pričati?"
Realaniji cilj
Ipak, postoji nada za kratkotrajni mir na Korejskom poluotoku.
"Realniji cilj je denuklerizacija s vremenom", rekao je Sun te dodao da bi zahtjev za prestankom razvijanja programa nuklearnih i balističkih projektila bio mnogo bolji temelj za započinjanje razgovora.
"Ako možemo potaknuti Sjevernu Koreju na dogovor o zamrzavanju razvijanja nuklearnih programa u zamjenu za nekakvu vrstu sigurnosti, SAD i Južna Koreja bi mogle okončati vojne vježbe na poluotoku", pojasnio je Sun.
Sjeverna Koreja je u prošlosti nudila takve dogovore, ali nisu prihvaćeni jer SAD smatra da redovite mirovne vježbe predstavljaju manju prijetnju od nuklearne proliferacije.
S vremenom, Sjeverna Koreja će osjetiti pogodnosti otvorenosti prema vanjskom svijetu, zbog čega bi denuklearizacija postala vjerojatnijom, te bi SAD-u bilo lakše Kimov režim okrenuti u tom smjeru.