Govor Henryja Kissingera 23. svibnja na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu obilježila je parafrazirana izjava da "Ukrajina mora Rusiji dati teritorij", koja je obišla cijeli svijet i razbjesnila kritičare, a u oštrom odgovoru ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Kissingera da favorizira smirivanje fašističke Rusije u stilu 1938.
Kissinger tvrdi da se na kraju mora pregovarati o nekoj vrsti mira. "Linija podjele između Ukrajine i Rusije trebala bi biti povratak na status quo ante", što znači situaciju prije 24. veljače, kada su dijelovi Donecka i Luhanska bili pod kontrolom promoskovskih separatista, a Krim je bio dio Rusije, kao što je bio slučaj od 2014. To je i sam Zelenski rekao u više navrata.
"Nema sumnje da je Zelenski izvršio povijesnu misiju", rekao je Kissinger u razgovoru za The Times. "On dolazi iz pozadine koja se nikada nije pojavila u ukrajinskom vodstvu ni u jednom razdoblju u povijesti", navodeći da je Zelenski, poput Kissingera, Židov. "On je bio slučajan predsjednik zbog frustracije unutarnjom politikom. A onda se suočio s pokušajem Rusije da Ukrajinu vrati u potpuno ovisan i podređen položaj. I pridobio je svoju zemlju i svjetsko mišljenje za svoju ideju, na povijesni način. To je njegovo veliko postignuće."
Kissinger, koji se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom susreo u brojnim prilikama još s početka 1990-tih, za Putina tvrdi da je "promišljen analitičar", no njegov je problem, kaže Kissinger, to što je "on šef zemlje u propadanju" i "izgubio je osjećaj za mjeru u ovoj krizi".
U vrijeme ruske aneksije Krima Kissinger se zalagao protiv ideje o ulasku Ukrajine u NATO, predlažući umjesto toga neutralni status poput Finske i upozoravajući da treba nastaviti razgovarati. Sada, naravno, Finska je ta koja predlaže ulazak u NATO, zajedno sa Švedskom. Je li ovaj sve veći NATO sada prevelik?
"NATO je bio pravi savez za suočavanje s agresivnom Rusijom kada je to bila glavna prijetnja svjetskom miru", odgovara. "A NATO je izrastao u instituciju koja odražava europsku i američku suradnju na gotovo jedinstven način. Stoga ga je važno održavati, ali važno je prepoznati da će se veliki problemi dogoditi u odnosima Bliskog istoka i Azije prema Europi i Americi. A NATO je u tom smislu institucija čije komponente nemaju nužno kompatibilne stavove. Oni su se okupili oko Ukrajine jer je to podsjećalo na starije prijetnje i jako su dobro prošli, i podržavam to što su učinili", rekao je.
"Sada će biti pitanje kako okončati taj rat. Na kraju se mora pronaći mjesto za Ukrajinu i mjesto za Rusiju, ako ne želimo da Rusija postane predstraža Kine u Europi."
Kissinger u cijeloj priči naglasak stavlja na odnos SAD-a i Kine i dodaje da je Hladni rat II potencijalno opasniji Prvog hladnog rata. "Obje velesile sada imaju usporedive ekonomske resurse, što nije bio slučaj u Prvom hladnom ratu, a tehnologije uništenja su još strašnije, posebno s pojavom umjetne inteligencije", i dodaje da ne sumnja da su Kina i Amerika sada protivnici. "Ne vjerujem da je svjetska dominacija kineski koncept, ali moglo bi se dogoditi da postanu tako moćni. A to nije u našem interesu."
Ipak, kaže on, dvije supersile "imaju minimalno zajedničku obvezu spriječiti da se to dogodi".
"Mi na Zapadu imamo naizgled nespojive zadatke. Potrebne su vam obrambene institucije sposobne nositi se s modernim izazovima. U isto vrijeme treba vam neka vrsta pozitivnog izričaja vašeg društva kako bi ti napori bili u ime nečega, jer se inače neće održati. Drugo, potreban vam je koncept suradnje s drugima jer ne možete izraditi nikakav koncept njihovog uništenja. Dakle, dijalog je neophodan", dodaje.
"I druge će zemlje htjeti iskoristiti ovo rivalstvo, a da ne razumiju njegove jedinstvene aspekte." Izrazio je zabrinutost zbog rastućeg broja zemalja koje traže ekonomsku i vojnu pomoć od jedne ili druge supersile. "Dakle, ulazimo u vrlo teško razdoblje."