Gruzijska vladajuća stranka Gruzijski san priopćila je ranije u četvrtak da odustaje od prijedloga zakona o "stranim agentima" nakon dviju noći nasilnih prosvjeda protiv onoga za što protivnici kažu da je autoritaran zaokret inspiriran Rusijom koji ugrožava nade u priključenje zemlje Europskoj uniji.
Unatoč toj objavi, tisuće ljudi ponovno su izašle u četvrtak navečer na ulice Tbislija, iako su prosvjedi ovaj put bili mirni, prema izvjestiteljima. U proteklim danima policija je koristila vodene topove i suzavac da razbije demonstracije.
Predloženi zakon primorao bi sve gruzijske organizacije koje iz inozemstva dobiju više od 20 posto svojih prihoda da se registrirati kao "strani agenti", a u protivnom bi bile kažnjene.
Pogledaj na Twitteru
Prosvjednici sada pozivaju na parlamentarnu sjednicu na kojoj bi se stvarno povukao zakon koji je prošao prvo čitanje i da puste privedene iz pritvora, što je ministarstvo unutarnjih poslova prihvatilo.
Međutim, sudski postupci održat će se protiv osoba odgovornih za nasilje protiv policije i uništavanje javne imovine. Gruzijski san isprva je tumačio da je zakon nužan kako bi se razotkrili kritičari Gruzijske pravoslavne crkve, jedne od najmoćnijih institucija u zemlji.
Pogledaj na Twitteru
Izaslanstvo Europske unije pohvalilo je odluku o povlačenju zakona objavivši na Twitteru: "Pozdravljamo objavu vladajuće stranke o povlačenju nacrta zakona o 'stanom utjecaju'".
Protivnici prijedloga zakona, uključujući gruzijsku predsjednicu Salome Zourabišvili, koja je rekla da će upotrijebiti pravo veta, usporedili su ga s ruskim zakonom iz 2012., koji je korišten za suzbijanje neslaganja s vlasti.
Gruzijska vlada kaže da je zakon sastavljen po uzoru na američke zakone o stranim agentima koji su na snazi od 1930-ih.
Nacrt zakona razljutio je pristaše gruzijskog članstva u Europskoj uniji, nakon što su dužnosnici EU osudili nacrt zakona i rekli da će zakomplicirati put Gruzije ka pridruživanju bloku.
Europska unija prošle godine odbila je Gruziji dodijeliti status kandidata uz Moldaviju i Ukrajinu, navodeći kao razlog zastoj političkih i pravosudnih reformi.