Redoviti proljetni samit čelnika Europske unije (EU) nastavljen je u petak, a dan ranije održan je u sjedištu NATO-a izvanredni sastanak na vrhu 30 zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza.
Europsko vijeće, podsjetimo, najviše je političko tijelo koje okuplja šefove država ili vlada. Prije Lisabonskog ugovora samitima Europske unije (EU) predsjedao je čelnik države koja je obnašala rotirajuće predsjedništvo.
Europsko vijeće treba razlikovati od Vijeća Europske unije (EU). Prvo je najviše političko tijelo, a drugo čine ministri država članica i ono je, za razliku od Europskog vijeća, zakonodavno tijelo.
Teme sastanka EU-a vezana su i uz najnovija zbivanja na terenu, pomoć Ukrajini, ulaganjima u obranu i instrumentima financiranja, ali i o velikom poskupljenju energije i o utjecaju tih cijena na građane i poduzeća u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu.
Hrvatski premijer Andrej Plenković priliku je iskoristio i da bi kolegama ponliže objasnio situaciju u BiH.
BiH jedna od tema u jeku rata u Ukrajini: Plenković kolegama razjasnio stvari
Europsko vijeće je prihvatilo zaključke na temu BiH, kazao je Plenković, koji je u izjavi za medije u Bruxellesu istaknuo i važnost Strateškog kompasa kazavši da je riječ o dokumentu koji daje ''okvir na području sigurnosti Europe, a posebno je važno da je na prijedlog Hrvatske istaknuta ravnopravnost konstitutivnih naroda u BiH''.
''Cijela Europska unije je prepoznala ustavnu arhitekturu BiH. To će pomoći u završnoj fazi izmjena Ustava da se postigne koncenzus i to će biti poticaj svim liderima u BiH da se učine napori za postizanje kompromisa budući da su oni vitalni za stabilnost države. Također, u zaključcima se vrlo jasno daje signal da je EU spremna dodatno se angažirati s predstavnicima političkih stranaka u BiH da se postigne dogovor u izbornom zakonu'', kazao je hrvatski premijer.
Istaknuo je da je riječ o ''dobrosusjedskom i dobronamjernom naporu kako bi se pronašla rješenja koja će omogućiti stabilnu BiH''.
U međuvremenu, šef Delegacije Europske unije u BiH Johann Sattler ocijenio je razočaravajućim ponašanje vladajućih političkih stranaka u toj zemlji jer se njihovi dužnosnici verbalno zalažu za europske integracije, dok istodobno izbjegavaju poduzeti bilo kakav konkretni korak kako bi se to i realiziralo.
Novinari su Plenkovića tražili da to komentira, a on je kazao da ''BiH polako dolazi u fazu izborne kampanje i sami od sebe su pokrenuli inicijativu da budu glavni inicijatori. To je nešto što se u normalnim okolnostima ne događa. Nema nikakvih dilema, danas će imati i presicu, moramo to malo detaljno ispitati. Ne bih ni ja dao da mi netko iz oporbe diktira politički tempo'', .
''To je kao kada meni na sastanak dođu oni iz oporbe i kažu da mi radimo PR. Važnije je ovo što se dogodilo danas'', ustvrdio je Plenković, a na pitanje je li u raspravi nekih rezervi pojedinih zemalja, ponovio je da neki u EU ne poznaju dovoljno kontekst BiH.
Podsjetimo, Nizozemska je dala zasebnu izjavu u kojoj je izrazila žaljenje što je u tekst Strateškog kompasa EU-a uvrštena konstitutivnost naroda u BiH što je po njoj diskriminatorni koncept, a potom je posebni izaslanik njemačke vlade Manuel Sarrazin objavio da je i Njemačka službeno podržala nizozemsku izjavu.
''To je fundamentalni problem nerazumijevanja BiH'', kazao je Plenković te opteovao da bi ga to čudilo da se s tim ne susreće već godinama. ''Samo Nizozemska ima tu cijelu liniju - voli govoriti o onome što se tiče jednakosti svih građana. Problem je što ne poznaju kontekst BiH toliko dobro kao što mi poznajemo'', zaključio je Plenković i naglasio: ''Ovo nije uobičajeno, nametnuli smo temu BiH''.
''Kada je tema BiH bila tema na Europskom vijeću? Gotovo nikada. Nametnuli smo je u ključnom trenutku, u svjetlu ruske agresije na Ukrajinu, u svjetlu velikih sigurnosnih izazova i činjenice da živimo na jugoistoku Europe gdje u trenutku može doći do sigurnosnog problema i zato smo rekli svim partnerima da je sada trenutak da se cijeli EU vanjskopolitički angažira, da napravi dodatni pritisak, napor i poticaj kako bi se postigao dogovor o limitiranim izmjenama ustava i o izbornom zakonu i na taj način omogući funkcionirati zemlje'', naglasio je hrvatski premijer.
No, mnogi se pitaju o savezništvu Milorada Dodika, koji iskazuje separatističke težnje, i Dragana Čovića.
''Oni koji postavljaju pitanja, neka traže odgovore'', odvratio je Plenković i poručio: ''BiH je takva kakva je. Naša je uloga relaksirati tenzije, obnoviti savezništvo i dovesti sve lidere da se taj dogovor postigne. Kad se to napravi, to će svi honorirati, no on ne smije ostati na onome na čemu smo sada. To nije normalno, ja njima svima kažem: Da ste vi na našem mjestu i da graničite tolike kilometre, isto bi govorili. Hrvatska je tu da uzme BiH pod ruku i da što prije uđe u Uniju. Hajdemo gledati budućnost - imamo još vremena da se postigne politički dogovor, pogotovo u kontekstu ruske agresije. Postoji neko trusno područje u Europi, a to je nama susjedstvo''.
Dogovor oko razvijanja energetske neovisnosti
EU namjerava što skorije smanjiti ovisnost o uvozu ruskog plina, nafte i ugljena. Američki predsjednik Joe Biden i predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen objavili su da su SAD EU postigli dogovor o isporuci prirodnog plina. Prema ugovoru, SAD će Uniji osigurati najmanje 15 milijardi dodatnih kubnih metara prirodnog plina do kraja godine.
EU je već objavio da će smanjiti uvoz ruskog plina zbog invazije na Ukrajinu.
Također će se razgovarati o smanjenju strateške ovisnosti u osjetljivim područjima kao što su kritične sirovine, poluvodiči, zdravlje, digitalizacija i hrana.
Na kraju samita, čelnici će se okupiti u formatu samita europodručja, u uključivom sastavu, što znači sudjelovanje svih 27 država članica.
Na samitu je kao gost bio i američki predsjednik Joe Biden, koji je sudjelovao i na samitu čelnika NATO-a i skupine G7. S europskim čelnicima razgovarao je o daljnjim sankcijama protiv Rusije i odnosima s Kinom, koja je odbila osuditi rusku agresiju na Ukrajinu.
Za danas je zakazan sastanak s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i očekuje se da će objaviti plan o isporuci golemih količina ukapljenog plina kako bi smanjio ovisnost Europe o ruskim energentima.