U sklopu šestog paketa sankcija je i isključivanje najveće ruske banke Sberbanka iz SWIFT-a, zabrana emitiranja za tri ruska medija u EU-u i zabrana lobiranja za ruske kompanije. Sankcionirat će se visoki vojni dužnosnici i pojedinci koji su počinili zločine u Buči te odgovorni za opsadu Mariupolja.
"Uvodi se potpuna zaštita uvoza ruske nafte koja se dostavlja brodovima ili naftovodima, sirove ili prerađene. Želimo osigurati postupno uvođenje zabrane na uredan način koji će omogućiti nama i našim partnerima da osiguraju alternativnu opskrbu sirove nafte unutar šest mjeseci i naftnih prerađevina do kraja ove godine", izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svom govoru u Europskom parlamentu.
"Tako ćemo povećati pritisak na Rusiju, a istodobno minimizirati kolateralnu štetu za nas i naše partnere diljem svijeta", dodala je.
Ona u svom govoru nije spomenula izuzeće za Mađarsku i Slovačke, dvije članice koje su najviše ovisne o ruskim energentima, što se ranije spominjalo. Von der Leyen je istaknula da gospodarstvo EU-a mora ostati snažno kako bi bilo u stanju pomoći Ukrajini.
"Sa svim ovim koracima, lišavamo rusko gospodarstvo sposobnosti da se diversificira i modernizira. Putin je htio izbrisati Ukrajinu sa zemljopisne karte. Jasno je da neće uspjeti, naprotiv, Ukrajina se podigla i ujedinila, a njegova vlastita zemlja Rusija tone", rekla je von der Leyen.
Isključivanjem daleko najveće ruske banke Sberbank iz SWIFT-a, međunarodnog sustava za razmjenu poruka o bankovnim transakcijama i još dvije veće banke, dovest će do potpune izolacije ruskog financijskog sustava.
Trima ruskim državnim televizijama, čija imena nije navela, bit će zabranjeno emitiranje njihova sadržaja u EU putem kabla, satelita, na internetu ili preko mobilnih aplikacija.
"Te smo TV kanale identificirali kao glasnogovornike koji agresivno šire Putinove laži i propagandu. Ne trebamo im davati pozornicu da i dalje šire te laži", rekla je von der Leyen. Sankcije uključuju i zabranu pružanja usluga ruskim kompanijama lobistima, računovođama, savjetnicima i spin-doktorima iz Europe.
Govoreći o sankcioniranju odgovornih za zvjerstva u Buči i nehumanu opsadu Mariupolja, von der Leyen kaže da se time šalje signal svim počiniteljima da će odgovarati za svoja djela.
"Znam tko ste i bit će smatrani odgovornima", rekla je.
Predsjednica Komisija kaže da ukrajinska borba protiv ruskih agresora afirmira dvije temeljne ideje, prva je da su sami Ukrajinci gospodari svoje budućnosti, a druga je da se u obzir uzima međunarodno pravo, a ne pravo sile.
"Putin mora platiti visoku cijenu za svoju brutalnu agresiju. Budućnost Europske unije također se piše u Ukrajini", istaknula je von der Leyen.
Predsjednica Komisije je predložila da se počne raditi na ambicioznom paketu za oporavak Ukrajine nakon rata. Očekuje se da će ukrajinski BDP samo ove godine pasti između 30 i 50 posto. Prema procjeni MMF-a, Ukrajini počevši od ovoga mjeseca, trebat će 5 milijardi eura svaki mjesec da bi država mogla funkcionirati, plaćati mirovine, plaće, pružati temeljne usluge.
"Moramo ih podržati, ali to ne možemo učiniti sami. Pozdravljam najavu velike proračunske potpore iz Sjedinjenih Država, a mi ćemo u Europi također napraviti svoj dio", rekla je von der Leyen.
Veliki paket za poslijeratnu obnovu Ukrajinu zahtijevat će velike investicije. Cilj je riješiti postojeće slabosti ukrajinskog gospodarstva i postaviti temelje za održivi, dugoročni rast, pomoći u borbi protiv korupcije, u usklađivanju s europskim standardima i radikalno povećati proizvodne kapacitete Ukrajine.
"To će donijeti stabilnost i sigurnost koja je potrebna da bi Ukrajina postala privlačno odredište za izravne strane investicije i na kraju popločati put za ukrajinsku budućnost u Europskoj uniji", zaključila je von der Leyen.
Mađarska i Slovačka izuzete od embarga
Mađarska i Slovačka izuzete su od embarga, pa će te dvije članice EU-a moći nastaviti kupovati rusku sirovu naftu do kraja 2023. prema postojećim ugovorima, izvijestio je Reuters.
To znači da bi obje zemlje mogle imati koristi od embarga na rusku naftu koji je predložila Europska komisija. Von der Leyen u svom govoru nije spominjala Mađarsku i Slovačku, ali je Reutersov izvor kazao kako je tim državama dopušteno duže razdoblje do provedbe embarga, kako ne bi uložile veto na tu odluku.
Zastupnici EP-a podijeljeni
Zeleni i ljevica smatraju da je ubrzanje zelene tranzicije najbolji odgovor na posljedice rata u Ukrajini i sankcija uvedenih Rusiji, dok su zastupnici s desna poručili u srijedu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta kako bi takva politika značila dodatni pad životnog standarda građana.
"Trebamo ubrzati zelenu tranziciju. Energetska tranzicija je nešto na čemu trebamo raditi", kazao je Ernest Urtasun iz Zelenih.
Sličnu je poruku uputila i predsjednica socijaldemokratskog kluba zastupnika Iratxe Garcia Perez.
"Potrebno je da političari zaista rade na prijelazu na obnovljive izvore energije jer je to slaba točka EU-a“, kazala je španjolska zastupnica, istaknuvši da Unija ne smije ostaviti na cjedilu države koje najviše ovise o ruskom plinu i nafti".
Martin Schirdewan iz lijevog zastupničkog kluba GUE/NGL predložio je postavljanje gornje granice za cijene energenata u Europi, porez na 'izvanredne profite' energetskim tvrtkama, tvrtkama koje prodaju oružje, velikim tehnološkim tvrtkama i sl.
"Ispravno je raditi na neovisnosti o ruskoj nafti i plinu, ali je krivo ulagati milijarde u naoružanje. Taj novac treba biti usmjeren prema socijalnim programima i novim izvorima energije2, kazao je.
Pučani, najveći zastupnički klub u Europskom parlamentu, poručili su da treba donijeti mjere koje neće previše opteretiti poduzeća, kao i da je potrebno raditi na diverzifikaciji izvora energije.
"Ne bi trebali stvoriti ovisnost o nekim drugim izvorima energije ili dobavljaču", kazao je rumunjski pučanin Siegfried Muresan.
Iz desnog kluba zastupnika Identitet i demokracija (ID) poručili su da je prebrza energetska tranzicija pridonijela ruskoj agresiji na Ukrajinu jer je Unija postala ovisna o ruskom plinu kao prijelaznom energentu.
Zabrana uvoza ruske nafte koju je predložila Europska unija ne uključuje mehanizme podjele tereta i zajedničke nabave iz drugih izvora, izjavio je u srijedu češki ministar industrije i trgovine Jozef Sikela.
Prijedlog nam ne pokazuje kako će se manjak, koji će embargo stvoriti, pravedno rasporediti među članicama, niti skicira mehanizam zajedničke nabave i zajedničke distribucije, objasnio je Sikela.
"Još ga proučavamo, ali meni je to problematično”, rekao je Sikela.
Rat u Ukrajini iz minute u minutu pratite >>OVDJE.