Europski zastupnici podržali su u srijedu velikom većinom glasova rezoluciju u kojoj se navodi da su 'tragični događaji koji su se dogodili od 1915. do 1917. nad Armencima na području Osmanskog Carstva genocid'.
Zastupnici su 'ohrabrili' Tursku da 'prizna genocid nad Armencima' kako bi se otvorio put za 'istinsku pomirbu' između dvaju naroda.
Recep Tayyip Erdogan upozorio Papu da ne ponavlja izjave o genocidu
Armenija i Turska trebale bi iskoristiti stotu godišnjicu armenskog genocida kako bi obnovile diplomatske odnose, otvorile granice i otvorile put za ekonomsku integraciju, kaže se u neobvezujućoj rezoluciji.
Europski parlament predložio je također da se uvede Međunarodni dan sjećanja na genocide u svijetu. Turski ministar za europske poslove Volkan Bozkir ocijenio je da je riječ o "kleveti", odbacivši rezoluciju kao 'nevažeću'.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kazao je prije da se Turska neće obazirati na stajališta Europskog parlamenta. 'Štogod odlučili, ući će na jedno uho, a na drugo izići', rekao je. 'Ne dolazi u obzir da se Turskoj pripiše mrlja zvana 'genocid'.'
Armenski ministar vanjskih poslova Edward Nalbandian pozdravio je rezoluciju kao pozitivnu inicijativu za zaštitu ljudskih prava. 'Rezolucija sadrži važnu poruku za Tursku da iskoristi obilježavanje stogodišnjice armenskog genocida da se suoči sa svojom prošlošću, prizna armenski genocid i time otvori put za istinsku pomirbu između turskog i armenskog naroda', kazao je, prenosi Reuters.
Turska službeno ne priznaje da se radilo o genocidu i u pravilu burno reagira kada se netko u inozemstvu službeno posluži tim terminom. Posljednji put to je bilo prije nekoliko dana kada je papa Franjo bez okolišanja Armence nazvao žrtvama prvog genocida u 20. stoljeću, zbog čega je Ankara povukla svojeg veleposlanika iz Vatikana.
Europski parlament pohvalio je u rezoluciji Papinu izjavu.
Osmansko Carstvo bilo je u Prvom svjetskom ratu neprijatelj Rusije, a Armence je smatralo ruskom petom kolonom. Sustavno su eliminirane stotine tisuća Armenaca, a 24. travnja 1915. poubijane su u velikim gradovima i stotine armenskih intelektualaca. Ukupan broj žrtava, tvrde Armenci, iznosi oko 1,5 milijuna.
Turska ne poriče masovna ubojstva, ali ih pripisuje građanskom ratu u kojem je uz 'tristo tisuća Armenaca' život izgubilo i najmanje toliko Turaka.
Erdogan je prošle godine, dok je bio premijer, prvi put izrazio sućut potomcima ubijenih Armenaca.
Europski parlament ocijenio je da su takve izjave korak u pravom smjeru, ali i pozvao Tursku da učini više. Turska je kandidat za članstvo u EU, ali pristupni pregovori jako sporo napreduju. Europski parlament armenski je genocid prvi put priznao u rezoluciji usvojenoj u lipnju 1987.
Armenski genocid priznaju mnoge države i organizacije u svijetu, uključujući Vijeće Europe i Rusiju te 12 članica EU-a, a u trima među njima nijekanje genocida je kažnjivo. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook