Prvo je Jean-Claude Juncker u vrlo emotivnom govoru pozvao Grke da glasuju za, jer bi ne značilo njihove distanciranje od eurozone i Europske unije. Nakon toga uključio se i predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz, koji je rekao da spreman osobno ići u Grčku kako bi zemlja ostala u eurozoni ako se grčka vlada ne vrati u Bruxelles i nastavi pregovore.
"Borit ću se za to da uvjerim grčki narod da prihvati ispruženu ruku i ostane u eurozoni", rekao je Schulz na konferenciji za novinare nakon što je održao sastanak s predsjednicima svih zastupničkih klubova, na koji je pozvao i predsjednika Komisije Jean-Claude Junckera.
Schulz je rekao da je to referendum o ostanku ili izlasku iz eurozone, dodajući da europske institucije imaju pravo utjecati na birače jer se to "tiče drugih članica eurozone i cijele Europe".
GRČKI DOMINO EFEKT 'To su blefiranja i prijetnje, a ne razgovori. Potez je na Njemačkoj'
Nekoliko šefova zastupničkih klubova također se zauzelo za ostanak Grčke u eurozoni, a grčka kranje lijeva vlada dobila je potporu samo od šefice krajnje desne Nacionalne fronte Marine Le Pen, koja je prvi put sudjelovala takvim sastancima nakon što je nedavno uspjela oformiti zastupnički klub u Europskom parlamentu.
"Oni ne dopuštaju da narod bira između demokracije i totalitarizma Trojke, koja predlaže rješenja koja su nepoštena i neefikasna", rekla je Le Pen. Cipras je naišao na razumijevanje i kod dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju Paula Krugmana, koji je u New Yorku Timesu napisao da je "ultimatum vjerovnika dio strategije za smjenu grčke vlade".
Krugman piše da je Cipras u pravu i to iz dva razloga: ako dobije na referendumu, grčka vlada dobit će demokratski legitimitet, "koji je još uvijek važan u Europi, a ako nije, to također moramo znati".
Kao drugi razlog, Krugman navodi to što je vladajuća Siriza u neobičnom političkom položaju, čiji su glasači s jedne strane bijesni zbog sve većih zahtjeva za štednjom, a s druge strane nisu za izlazak iz eurozone i sada će moći reći čemu daju prioritet.
Europski čelnici, međutim, ističu da nije bilo nikakva ultimatuma, nikakvog 'uzmi ili ostavi' i da je upravo Grčka jednostrana napustila pregovore i to u trenutku kada je dogovor bio vrlo blizu, pri čemu nitko nije spominjao referendum, a ni to da će vlada pozvati građane da glasuju protiv.
Također u EU ističu da bi bilo vrlo nevjerodostojno da vlada koja vodi kampanju da se glasuje protiv počne provoditi program ako bi ga birači podržali.
Tri institucije - Europska komisija, Europska središnja banka i MMF, koje su zbog inzitiranja grčke vlade prestali nazivati "trojkom", ponudile su Grčkoj da se sadašnji program pomoći, koji sutra istječe produlji do kraja studenoga ove godine, a tijekom toga razdoblja dobila 15,5 milijardi eura pomoći, od čega 1,8 milijardi odmah kako bi mogla platititi dug MMF-u, u iznosu od 1,6 milijardi, a koji sjeda na naplatu također sutra.
Umjesto da pregovora o toj ponudi, grčka je strana odlučila sazvati referendum i to nekoliko dana nakon isteka sadašnjeg programa pomoći.
Dužnosnik: Grčka neće do utorka platiti ratu kredita MMF-u
Grčka neće do utorka platiti MMF-u ratu kredita od 1,6 milijardi eura, objavio je dužnosnik grčke vlade u ponedjeljak, što ukazuje na dubinu financijske krize s kojom se suočava ta zemlja.
Vladini ministri u više su navrata upozoravali da Grčka neće imati novca za otplatu kredita ako se ne postigne dogovor s vjerovnicima o deblokadi 7,2 milijarde eura iz postojećeg paketa finacijske pomoći, koji je bio zamrznut dok su trajali pregovori oko uvjeta za nastavak financiranja.
Neplaćanje kredita približit će Grčku izlasku iz eurozone, ako ono dovede do toga da Europska središnja banka (ECB) prekine krizno financiranje o kojem ovise grčke banke, piše Reuters. Vlada u Ateni svim se silama trudi uvjeriti turiste da kriza u bankarskom sektoru neće utjecati na njihov boravak u zemlji u kojoj turizam čini petinu BDP-a.
Banke u Grčkoj bit će zatvorene do 6. srpnja, a povlačenje sredstava iz bankomata bit će ograničeno, poručila je grčka vlada, nakon što je donijela odluku o kapitalnoj kontroli kojoj je cilj spriječiti urušavanje financijskog sustava zemlje.
Bankomati nisu radili u ponedjeljak ujutro, ali jesu poslijepodne, no dnevno će građani na bankomatima moći podići najviše 60 eura. To se ograničenje, međutim, ne odnosi se na kreditne i debitne kartice izdane u inozemstvu, kažu u vladi i poručuju da turisti mogu odahnuti.
Bijela kuća objavila je da su američki predsjednik Barack Obama i francuski predsjednik Francoise Hollande telefonom razgovarali o grčkoj krizi i dogovorili se kako je važno donijeti paket reformi koji bi Grčku vratio na put održivog rasta.
Glasnogovornik Bijele kuće Joch Earnest rekao je da je postizanje tog cilja "u interesu svih strana za pregovaračkim stolom", prenosi Reuters. Velika Britanija ima razrađene planove o pomoći svojim državljanima u Grčkoj ako se stanje pogorša nakon uvođenja kapitalnih kontrola, rekao je britanski ministar financija George Osborne.
"Ministarstvo vanjskih poslova aktiviralo je planove kojima može pružiti dodatnu pomoć na terenu ako se situacija pogorša", izjavio je Osborne pred parlamentom. Kineski premijer Li Kequiang, koji boravi u Bruxellesu na summitu EU-Kina, izjavio je kako Kina "želi da Grčka ostane u eurozoni", navodi AFP.
"Ono što Kina želi vidjeti je ujedinjena Europa, prosperitetna Europa i jak euro", rekao je Li, jer "to nije samo u interesu Europe, nego i Kine te ostatka svijeta".
Šef ruske diplomacije Sergej Lavrov "razumije" politiku grčkog premijera Aleksisa Ciprasa i nada se da će Bruxelles spriječiti "scenarij s negativnim posljedicama" za Grčku, objavilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.
"Sergej Lavrov je izrazio razumijevanje za poteze Aleksisa Ciprasa i nada se da će Bruxelles izbjeći scenarij s negativnim posljedicama" za Atenu, priopćilo je ministarstvo nakon telefonskog razgovora između Lavrova i njegovog grčkog kolege Nikosa Kociasa. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook