Jačanje istraživanja, povećanje domaće proizvodnje te iskorištavanje domaćih zaliha nafte i plina - takvu će energetsku politiku voditi novi američki predsjednik Trump. To će se, ističu, stručnjaci odraziti i na cijene.
''Sigurno da hoće. SAD će još manje uvoziti. Cijene nafte su danas procjenjuje se taman između 50 i 60 dolara što odgovara američkim proizvođačima nafte i plina. To još uvijek odgovara i svim uvoznicima nafte'', rekao je Igor Dekanić, naftni stručnjak.
Američka politika dovest će do povećanja proizvodnje nafte i plina, a to bi, smatra naftni stručnjak Davor Štern, trebalo spustiti cijene.
''Ja mislim da sve to skupa donosi nekakvu perspektivu stabilnijih cijena, nižih cijena a kao posljedicu i pad cijena derivata u svijetu a tako i u Hrvatskoj. Baza za formiranje cijena je rafinerijska cijena koja padom cijene sirove nafte isto tako pada'', kazao je Štern.
Hoće li niže cijene biti i na benzinskim postajama upitno je, ističe Dekanić, jer kad je nafta bila 55 dolara, na našim su postajama cijene bile visoke kao kad je nafta bila 120 dolara.
''Sve zavisi od poznatog trgovačkog poštenja i želje države da stabilizira svoje proračunske prihode. Nemojmo zaboraviti od svake litre benzina i dizela kod benzina oko 60 posto, a kod dizelskog goriva oko 55 posto od svake prodane litre završi u državnom prihodu'', objašnjava Dekanić.
Trend povećanja proizvodnje nafte i plina daje vjetar u leđa i hrvatskim planovima za povratak INE u državne ruke, smatra Štern.
''Postoje još dosta velike rezerve ugljikovodika, nafte i plina, na kontinentalnom dijelu Hrvatske, a plina i u podmorju, tako vjerujem da jedan novi poticaj proizvodnji i istraživanju u Hrvatskoj će isto tako biti'', kaže Štern. Jer era fosilnih goriva očito je daleko od kraja.