Drevni ostaci ogromnog morskog gmaza ihtiosaura pronađeni u jugozapadnoj Engleskoj upućuju na to da bi i ostale kosti pronađene u Ujedinjenom Kraljevstvu također mogle pripadati drevnim behemotima.
Ihtiosaur je živio prije oko 210 milijuna godina i bio je dugačak do 26 metara, gotovo jednako kao plavi kit, stoji u studiji objavljenoj u stručnom časopisu Plos One.
U udžbenicima iz biologije već se dugo plavi kit navodi kao najveća životinja koja je ikad živjela na Zemlji, no ovaj i drugi fascinantni fosilni nalazi nagovještavaju da su nekada Zemljinim morima plivala još i veća bića.
Ihtiosauri su bili veliki morski gmazovi koji su se razvili od kopnenih gmazova te su se prilagodili životu u vodi. Najpoznatiji vodeni gmaz iz doba dinosaura najviše sliči dupinu – imao je pet peraja plus repnu peraju, disao je plućima i za razliku od drugih reptila nije lijegao jaja, nego je rađao žive potomke. Dosegli su svoju najveću raznolikost prije 210 milijuna godina u trijasu, ali neki su opstali i u kasnoj kredi. Fosilni zapisi nestali su oko 25 milijuna godina prije masovnog izumiranja koje je uništilo neavijanske dinosaure.
Većina ihtiosaura bila je mnogo manja od novootkrivenog stvorenja - nekoliko vrsta iz roda Ichthyosaurus koje su također pronađene u Ujedinjenom Kraljevstvu bilo je dugačko od 1,5 do 3,3 metra.
Na temelju pronađene donje čeljusti ihtiosaura dugačke gotovo jedan metar znanstvenici smatraju da je ovaj ihtiosaur bio veći od bilo kojeg prethodno poznatog znanosti, piše National Geografic.