Gotovo su dvije godine prošle od revolucije u Egiptu i svrgavanja dugogodišnjeg predsjednika Hosnija Mubaraka, no ta se najmnogoljudnija država arapskoga svijeta još uvijek nalazi u svojevrsnom institucionalnom vakuumu. Još nije donesen novi ustav, donji je dom parlamenta već mjesecima raspušten, vojska i dalje sve promatra iz prikrajka, a državom pokušava vladati prvi demokratski izabrani predsjednik, islamist Mohamed Mursi, koji se sve češće koristi metodama kakve ni Mubaraku nisu bile strane.
Situacija se zakomplicirala 22. studenoga, kada je Mursi objavio dekret, tj. ustavnu deklaraciju kojom sve svoje dotadašnje i buduće odluke proglašava konačnima i obvezujućima, bez mogućnosti da ih preispita bilo koje pravosudno tijelo. Rok trajanja neograničenih ovlasti istekao bi nakon prihvaćanja novog ustava i formiranja novog saziva donjeg doma parlamenta. Istim je dekretom sudovima zabranjeno raspuštanje ustavotvorne skupštine i gornjeg doma parlamenta, a u jednom od članaka stoji i da 'predsjednik može poduzeti sve što je potrebno da zaštiti državu i ciljeve revolucije'.
>> Egipat: Sastanak oporbe radi Mursijeva odustajanja od pojačanih ovlasti
Mursi se navodno preračunao, misleći da na krilima primirja koje je netom prije isposlovao između Izraela i Hamasa može raditi što ga je volja, no njegov je ukaz kod mnogih dočekan na nož. Opozicija ga je prozvala faraonom, brojni suci su se našli uvrijeđenima pa su odbacujući dekret počeli prijetiti štrajkom, a deseci tisuća aktivista, predsjednikovih protivnika i ljudi sve nezadovoljnijih teškom gospodarskom situacijom i raširenom korupcijom izašli su na ulice kako bi protiv njega prosvjedovali. Među njima je velik broj sekularnih liberala i ljevičara koji su na trgu Tahrir - za razliku od npr. Mursijevog Muslimanskog bratstva, koje se uglavnom držalo postrani - rušili Mubaraka, a danas im se čini kao da im je netko oteo revoluciju.
Nakon Mubaraka Mubarak: Povratak izvanrednog stanja?
Potekla je i krv, nekoliko je ljudi poginulo, više stotina ranjeno, na ulice su poslani tenkovi, a počela se spominjati i mogućnost uvođenja nekog vida izvanrednog stanja, što bi praktički značilo povratak u stari režim, tijekom kojega je svrgnuti predsjednik takvo stanje na snazi držao dulje od 30 godina. Kairo je opet počeo podsjećati na dane uoči Mubarakova pada, kada je središnji trg gotovo neprekidno bio pun prosvjednika.
No, kako je uopće došlo do ovakvog razvoja situacije? Mursi je vlast preuzeo krajem lipnja ove godine, a dotad je Egiptom upravljala vojska kroz Vrhovno vijeće oružanih snaga (SCAF). Na prijelazu 2011. u 2012. u tri su kruga bili održani i parlamentarni izbori, na kojima su većinu odnijeli islamisti, no izborni je zakon proglašen protuustavnim pa je vojska parlament raspustila. Ipak, prije raspuštanja, zastupnici su uspjeli izabrati ustavotvornu skupštinu čiji je zadatak izrada nacrta novog temeljnog dokumenta Egipta.
>> Mursijevi protivnici zapalili sjedište Muslimanske braće
Napisali i izglasali nacrt ustava u jednom danu
Na legalnost rada same ustavotvorne skupštine, što zbog njezina sastava (dominiraju islamisti, a većina predstavnika sekularne oporbe i koptskih kršćana iz prosvjeda ne dolaze na sjednice), što zbog raznih proceduralnih pitanja i činjenice da ju je postavio 'neustavni' parlament, podneseno je više od 40 prigovora, a u trenutku kad je Mursi donosio dekret o zabrani njezina raspuštanja, Vrhovni ustavni sud se spremao donijeti odluku o spomenutim prigovorima, tj. utvrditi smije li ona nastaviti s radom. Suci, koji u jednom dijelu egipatske javnosti uživaju veliki autoritet, dok ih drugi dio smatra ljudima starog Mubarakova režima, svoj su pravorijek najavili za 2. prosinca, no islamistička većina u ustavotvornoj skupštini odlučila ih je preduhitriti pa je na maratonskoj sjednici održanoj dva dana ranije ekspresno složila i izglasala nacrt novog ustava s 236 članaka.
Već spomenutog 2. prosinca u Kairo je iz cijelog Egipta autobusima dovezeno 50-ak tisuća Mursijevih pristaša, koji su na velikom mitingu potpore predsjedniku blokirali ulaz u zgradu Vrhovnog ustavnog suda i tako suce fizički onemogućili u namjeri da obznane svoju odluku. Nekoliko sati kasnije, Mursi je za 15. prosinca sazvao referendum o nacrtu ustava.
>> Napetost na vrhuncu: Na ulice Kaira izašli tenkovi
Kritičari su odmah osudili i način donošenja i sadržaj nacrta ustava, a demonstranti na ulicama dobili su još jedan motiv za prosvjedovanje. Kao temelj pravnog sustava Egipta u nacrtu je naveden šerijat, što je bio slučaj i u starom ustavu, no dok je tada to bilo tek općenito načelo, nacrt novog ustava propisuje da će se o svemu što ima ikakve veze sa šerijatom morati pitati uleme na islamskom Sveučilištu al-Azhar. U sekularnim krugovima strahuju da bi to Egipat moglo pretvoriti u teokratsku državu poput Irana. Od ostalih se prigovora najviše ističe izostanak jasne formulacije o ravnopravnosti žena s muškarcima.
Ustupak koji to i nije
Sve napetije stanje na ulicama i znakovito upozorenje vojske da ovako podijeljena država srlja u 'mračni tunel', u konačnici su natjerali Mursija na popuštanje, makar i prividno. Prvo je u četvrtak u obraćanju naciji oporbu pozvao na dijalog, na što mu je od ekipe okupljene oko možda i najviđenijeg oporbenjaka, bivšeg direktora Međunarodne agencije za atomsku energiju i dobitnika Nobelove nagrade za mir Mohameda el-Baradeija, stigao odgovor da se prvo mora odreći 'faraonskih' ovlasti i otkazati referendum.
U subotu je u predsjedničkoj palači organiziran sastanak na kojem se pojavilo tek nekoliko oporbenih marginalaca, ali koji je rezultirao Mursijevim ustupkom. Pristao je na ukidanje famoznog 'faraonskog' dekreta, ali kvaka je da sve odluke donesene prije ukidanja ostaju na snazi, uključujući i onu o raspisivanju referenduma.
>> Egipatski predsjednik pobjegao iz svoje rezidencije
Prevedeno, glavninu onoga što je htio postići dekretom, Mursi je postigao. Vrhovni su suci uspješno neutralizirani, nacrt ustava po predsjednikovom ukusu je sastavljen i već za tjedan dana ide na referendum, a ako ga većina Egipćana prihvati, veliko je pitanje hoće li se ijedna sudska instanca usuditi dovesti u pitanje legalnost njegova donošenja. Ako ustav na referendumu i padne, onda slijedi izbor nove ustavotvorne skupštine i sve kreće ispočetka, a s obzirom da bez novog ustava nema ni izbora za novi parlament, Mursi sa ili bez apsolutnih ovlasti do daljnjega ostaje jedini izabrani dužnosnik koji donosi odluke.
Ipak, u jednadžbi je i dalje prisutna jedna velika nepoznanica, a to je kako će u sljedećim danima i tjednima na sve reagirati prosvjednici. Da moguću reakciju ulice nikako ne treba podcjenjivati, svjedoči i podatak da je samo desetak dana prije Mubarakova pada malo tko vjerovao da ga je demonstracijama moguće otjerati s vlasti pa je na kraju ipak odstupio.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook