Puljić o sve agresivnijoj vanjskoj politici SAD-a: "Pitanje je osigurava li Amerika Arktik ili demontira Zapad"

Dopisnik Dnevnika Nove TV iz Washingtona, Ivica Puljić, komentirao je sve agresivniju vanjsku politiku SAD-a. 

Na pitanje je li američka politika prema Venezueli jasna i koje su njezine glavne odrednice, kaže: "Mislim da se ne može reći da Washington ima pripremljenu strategiju, možda ima neku taktiku, ali više se radi ad hoc, prilagođava se novim situacijama uz pitanje tko vodi Venezuelu. Trump kaže da je to Amerika. Potpredsjednica Delcy Rodríguez je formalno na čelu zemlje i vjerojatno je sklopila neki dogovor s Washingtonom uz pitanje koliko će to ostaviti prostora da Venezuela zaista bude suverena država.

U ovom trenutku nitko ne vjeruje u to, barem ne ovdje u Americi.

U Washingtonu isto tako kažu da Sjedinjene Američke Države praktično kontroliraju naftu iz Venezuele, da neće dopuštati da tankeri napuštaju tamošnje luke. Amerika je stvorila financijski fond za prodanu naftu i tako će kontrolirati dotok novca za Caracas.

Vojna američka akcija i napad na dva tankera s naftom iz Venezuele uvode i Rusiju u opasnu igru u kojoj može doći do nekog individualnog incidenta koji opet može dovesti do šire eskalacije.

To je uvijek mogućnost u ovakvim situacijama.

I naravno, pitam se hoće li se Amerika možda pozvati na član 5 iz povelje NATO saveza ako dođe do nekog, recimo, izoliranog sukoba s Rusijom", poručuje Puljić. 

I Grenland je priča koja se sve više zahuktava. Na pitanje koliko su Amerikanci spremni koristiti vojnu silu i što trenutačna situacija znači za američko-europske odnose, odgovara:

"Trump dosljedno koristi pritisak kako bi iznudio ustupke. To je valjda svima sada jasno. On prvo stvori kaos, pa onda nudi rješenje za taj kaos. Sjećate li se njegove retorike od prije, ja mislim, osam mjeseci, kada je govorio da će anektirati Kanadu? To se naravno nije dogodilo, ali je dovelo do kaosa. Državni tajnik Marco Rubio je na zatvorenom brifingu rekao zastupnicima u Kongresu da je Trumpov cilj kupiti Grenland od Danske, umanjujući mogućnost vojne akcije.

Međutim, kasnije je glasnogovornica Bijele kuće rekla da Trump i njegov tim razmatraju niz opcija i da je korištenje američke vojske uvijek opcija na raspolaganju vrhovnom zapovjedniku.

Europa promatra šok za šokom koji nameće Trump vjerujući da postoje granice do koje će on ići.

Mnogima sada sve izgleda puno rizičnije. I treba također ovo reći. Zamjenik šefa osoblja Bijele kuće, Steven Miller, koji je sve više umiješan u vojnu politiku, rekao je da je formalni stav Sjedinjenih Država da Grenland treba biti američki zbog nacionalne sigurnosti i da je u biti – Trumpu na raspolaganju.

I nitko se neće vojno, ovo je važna rečenica, nitko se neće vojno suprotstaviti, boriti protiv SAD-a oko budućnosti Grenlanda, rekao je Miller, koji je objavio i sliku američke zastave postavljene na kartu Grenlanda s natpisom – uskoro.

Međutim, suprotstavljeni signali iz Washingtona samo jačaju tjeskobu, rekao bih već i globalnu tjeskobu. Pitanje je osigurava li Amerika Arktik ili demontira Zapad", rekao je završno Puljić.