Dolazak udarne skupine nosača zrakoplova USS Abraham Lincoln u zonu odgovornosti Središnjeg zapovjedništva SAD-a signalizira najopasniju fazu odnosa između Washingtona i Teherana u posljednjih nekoliko godina. Ova demonstracija sile dolazi u trenutku kada se iranski režim suočava s najnasilnijim gušenjem prosvjeda u modernoj povijesti.
Za razliku od prijašnjih sukoba, poput onog iz lipnja 2025. ili ubojstva generala Soleimanija 2020., kada je Iran uz prethodnu najavu izveo ograničene raketne napade kako bi izbjegao totalni rat, stručnjaci upozoravaju da bi ovaj put pravila igre mogla biti drukčija. Unutarnji pritisak i osjećaj ugroženosti režima mogli bi natjerati Teheran na bržu, radikalniju i nepredvidljiviju eskalaciju.
Unutarnji kaos i informativna blokada
Iran izlazi iz vala prosvjeda koji su započeli krajem prosinca, a koje je vlast ugušila brutalnom silom. Iako točne brojke nije moguće potvrditi zbog dvotjednog mraka na internetu, izvješća govore o tisućama ubijenih i uhićenih.
Sigurnosne snage su u jednom trenutku izgubile kontrolu nad dijelovima nekih gradova, što je duboko potreslo teokratski vrh države. Teheran za nemire optužuje Izrael i "terorističke skupine", povlačeći paralele s prošlogodišnjim 12-dnevnim ratom, šiše BBC.
Dva opasna scenarija američke intervencije
Analitičari ističu da bi bilo kakav napad SAD-a u ovom trenutku mogao imati nesagledive posljedice. Ograničeni napad mogao bi poslužiti Teheranu kao savršen izgovor za još brutalniju represiju, masovna uhićenja i pogubljenja prosvjednika pod krinkom nacionalne sigurnosti.
Šira vojna kampanja značila bi potpuno slabljenje iranske države moglo bi gurnuti zemlju od 90 milijuna ljudi u kaos, što bi izazvalo dugotrajnu nestabilnost i sektaško nasilje koje bi se prelilo na cijelu regiju.
Dok predsjednik Donald Trump poručuje prosvjednicima da "pomoć stiže", iranski zapovjednici upozoravaju da će svaki napad smatrati činom rata. Susjedne zemlje Zaljeva i Izrael nalaze se u stanju visoke pripravnosti, svjesni da bi brza iranska reakcija njih prve stavila na nišan.
Trump želi ishod koji može nazvati pobjedom, a da Iran ne upadne u kaos ili novu represiju.
Za teokratski režim u Iranu problem će biti što dosadašnji model simbolične odmazde neće biti dovoljan da odvrati Amerikance ili obuzda prosvjede Iranaca. Žestok i brz odgovor povećao bi rizik krive procijene i uvukao regiju u sukob koji si nitko ne može priuštiti.
Svijet s napetošću promatra hoće li diplomacija ili pogrešna procjena prevagnuti u trenutku kada je prostor za manevriranje po ivici sukoba obiju strana sveden na minimum.