Milorad Dodik je u Banjoj Luci izjavio kako je status Ustavnog suda postao "najvažnijim pitanjem u BiH" potvrdivši tako svoju raniju prijetnju kako će blokirati donošenje bilo kakvih novih odluka i zakona u državnom parlamentu sve dok se ne donese novi zakon o ustroju Ustavnog suda.
Daytonskim je sporazumom utvrđeno kako Ustavni sud BiH čini devet sudaca od kojih troje imenuje predsjednik Europskog suda za ljudska prava. Vlastima u samoj BiH ostavljena je mogućnost donošenja novog zakona kojim bi se uspostavio novi ustroj suda no o tome do sada nije bilo političke suglasnosti.
Dodik tvrdi kako tri strana suca redovito donose pristrane odluke koje su samo u interesu Bošnjaka i stoga inzistira na ukidanju njihova mandata.
"Sve većinske odluke donose se protiv Srba i Republike Srpske pa je racionalno ne birati naše predstavnike u Ustavnom sudu i ne dati legitimitet za donošenje odluka protiv nas", izjavio je u srijedu Dodik koji je ranije potaknuo donošenje zakona u entitetskom parlamentu po kojemu se odluke Ustavnog suda neće provoditi u RS-u.
Pogledaj na Twitteru
Sada je najavio kako parlament RS-a uopće neće birati dva suca iz tog entiteta na pozicije koje ostaju upražnjene jer je sudac Miodrag Simović u mirovinu otišao još 2022. godine dok je drugi sudac iz RS-a Zlatko Knežević zbog političkih pritisaka kojima je bio izložen iz Banje Luke zatražio prijevremeno umirovljenje od početka siječnja 2024.
Na taj će način Ustavni sud BiH ostati sa samo šest od devet sudaca, a uz troje stranaca iz Švicarske, Njemačke i Albanije to su Hrvatica Valerija Galić koja je trenutačno i predsjednica suda te dvoje Bošnjaka Mirsad Ćeman i Seada Palavrić.
Domaće suce imenuju entitetski parlamenti pri čemu se iz RS-a imenuju dva suca, a iz Federacije BiH četiri. HDZ BiH je predložio da se za drugog ustavnog suca umjesto Mate Tadića koji je umirovljen ranije ove godine imenuje Marin Vukoja no zbog tijesne većine koju vladajuća koalicija ima u parlamentu Federacije BiH i proceduralnih poteškoća taj postupak još nije doveden do kraja.
Sukladno zakonu Ustavni sud BiH može raditi i odlučivati i sa šest sudaca, no u otežanim okolnostima a pri tom je izvjesno kako će se moći odlučivati samo o hitnim slučajevima i to na plenarnim sjednicama na kojima se odluke donose većinom od pet glasova.