Ponedjeljak, 23. ožujka 2026., ostat će zapamćen kao jedan od najvolatilnijih dana u povijesti modernog tržišta kapitala. U samo 56 minuta, dvije objave na društvenim mrežama izbrisale su i stvorile nevjerojatna tri bilijuna dolara tržišne kapitalizacije, dok se u pozadini odvija najopasnija diplomatska igra desetljeća.
Sve je počelo u 7:04 ujutro po istočnom vremenu, kada je predsjednik Donald Trump na platformi Truth Social objavio da su SAD i Iran vodili "vrlo dobre i produktivne razgovore" o okončanju neprijateljstava. Reakcija tržišta bila je trenutna.
Do 7:10 sati, indeks S&P 500 skočio je za 240 bodova, dodajući 2 bilijuna dolara vrijednosti u samo šest minuta. Cijena nafte (WTI) strmoglavila se s iznad 100 dolara na ispod 90 dolara po barelu.
Međutim, optimizam je bio kratkog vijeka. U 7:37 sati, iransko Ministarstvo vanjskih poslova oštro je demantiralo bilo kakav kontakt, nazivajući Trumpove tvrdnje "lažima i psihološkim ratom". Do 8:00 sati, tržište je izbrisalo bilijun dolara, a nesigurnost se vratila na vrhunac.
Tajna diplomacija: Tko je Trumpov misteriozni sugovornik?
Iako Iran službeno negira pregovore, izvori iz Bijele kuće i izraelski dužnosnici potvrđuju da se iza kulisa događa intenzivna razmjena informacija. Ključna figura u tim razgovorima navodno je Mohammad Bagher Ghalibaf, predsjednik iranskog parlamenta i bivši general Revolucionarne garde (IRGC) i bivši gradonačelnik Teherana.
Trump nije želio izravno imenovati sugovornika, rekavši ironično da ga "ne želi ubiti", ali je naglasio da su SAD i Iran usklađeni po mnogim ključnim pitanjima. Izraelski izvori tvrde da su Trumpovi ključni izaslanici, Steve Witkoff i Jared Kushner, u stalnom kontaktu s Ghalibafom, koji se smatra najvišim civilnim dužnosnikom u iranskom krugu donošenja odluka i bliskim suradnikom novog vrhovnog vođe, Modžtabe Hamneija.
Samit u Islamabadu?
Prema neslužbenim informacijama, posrednici iz Egipta, Pakistana i Turske rade na organizaciji osobnog sastanka koji bi se mogao održati kasnije ovog tjedna u Islamabadu. Na tom bi se sastanku s iranske strane pojavio Ghalibaf, dok bi američku delegaciju predvodili Witkoff, Kushner, a moguće i potpredsjednik JD Vance.
Cilj ovih pregovora je hitna deeskalacija "Hormuške krize". Trump je ranije postavio ultimatum Iranu da u roku od 48 sati otvori Hormuški tjesnac ili se suoči s masovnim napadima, dok je Iran uzvratio prijetnjom bombardiranja elektrana diljem Izraela i Zaljeva.
Ratno stanje ne prestaje
Paradoks situacije leži u činjenici da su se diplomatske objave događale dok su se na terenu odvijali siloviti vojni udari. U trenucima kada je Trump pisao o "produktivnim razgovorima", rakete su pogađale Kiryat Shmonu, a izraelske zračne snage napadale su ciljeve u samom "srcu Teherana".
Između redaka, američki dužnosnici priznaju da je teško procijeniti tko zapravo ima glavnu riječ u Teheranu nakon što je Izrael eliminirao velik broj visokih dužnosnika. Iransko poricanje pregovora Trump pripisuje "nesporazumu unutar iranskog vodstva", dok analitičari upozoravaju da bi ovo mogla biti i svjesna strategija Irana da kupi vrijeme dok se preslaguje unutarnja hijerarhija.