Nakon strmoglava pada na minus 37 dolara po barelu sirove WTI (West Texas Intermediate) nafte, tržište se u utorak ujutro blago oporavilo. Cijena barela skočila je u plus, a potom opet skliznula ispod nule.
Russia Today piše kako je barel u minusu 4,75 dolara.
No Davor Štern, energetski stručnjak, kaže da nema razloga za paniku.
"Nije ovo nikakva kataklizma. Problem možete imati jedino ako ste američki proizvođač nafte“, objašnjava Štern.
"Ovo su posljedice koronavirusa na energetiku. Sve je stalo. Proizvodnja je stala. Nema tko trošiti naftu. Avioni ne lete, auti ne voze. Cijena je pala, a trgovci naftom nisu je htjeli prodavati po niskim cijenama. I sada se ona nagomilala i stoji po vagonima, tankerima", kaže Štern. Dodaje da se nafta, unatoč drastičnu smanjenju potražnje, nastavlja proizvoditi jer bi eventualno zaustavljanje, a potom pokretanje, bilo skuplje nego ova situacija u kojoj su proizvođači sad.
"Nije to pipa, da se otvori ili zatvori samo tako. Na problem su utjecali i razni špekulanti na burzama. Oni su kupovali naftu kad je bila jeftina, a sad su se našli u problemu kad više nisu znali kud s njom, pa su je panično počeli prodavati", kaže Štern.
"Pokreće se proizvodnja"
Vjeruje da dugoročno neće biti problema.
"Države pomalo pokreću proizvodnju, a to će utjecati na porast cijene nafte. Ovo je zabrinjavajuća situacija, ali riječ je o kratkoročnom šoku na tržištu. I to na američkom. U Europi su se cijene zadržale na 25, 26 dolara. Stoga ne možemo ni očekivati pad cijena goriva. Oni se formiraju kroz mjesec dana, situacija će se stabilizirati s pokretanjem proizvodnje, pa će i cijena kod nas teško biti niža nego što je sad", dodaje Štern.
"Gubitnik" u cijeloj priči mogle bi biti i alternativna proizvodnja energije jer je sada jeftinije struju proizvoditi na fosilnim gorivima.
S njim se slaže i naftni stručnjak Igor Dekanić. Energija na obnovljive izvore pretrpit će štetu. No nisu jedine. Promijenit će se i dinamika tržišta pa će neke kompanije propasti, neke profitirati. Na udaru bi mogao biri servisni sektor u naftnoj industriji. No gubitnik bi mogao biti i državni proračun jer velik dio cijene goriva uzima država. Manje cijena znači i manje prihoda.
"Događa se klasična tržišna situacija. Nema potražnje, najave recesije stvorile su osjećaj panike na burzi i cijene su pale. Kad proizvodnja krene, cijene će opet rasti", zaključuje.
Da cijene goriva neće padati, misli i Tin Bašić, urednik portala cijenegoriva.info.
"Ovdje se radi o američkoj nafti na američkom tržištu. Kao referenca za određivanje cijena kod nas uzima se Brent nafta iz Sjevernog mora", objašnjava Bašić.