Prvi potez u otvaranju boljih odnosa s Kremljem London je započeo još u ožujku kada je najavljen sada već skorašnji dolazak ministra vanjskih poslova u Rusiju. Ovaj sastanak potvrđuje nastojanja Britanaca da poprave odnose jer je Boris Johnson prvi britanski ministar vanjskih poslova koji je upućen u posjet Moskvi u zadnjih 5 godina.
Osim toga, niz zapadnoeuropskih vlada već je izrazilo zabrinutost oko britanskog suprotstavljajućeg stava prema Rusiji, koji kako tvrde, nanosi štetu mogućem dijalogu s Moskvom oko pitanja koja su svima od zajedničkog interesa. Independent navodi i kako su neki dužnosnici tih zemalja dobili i privatnu dojavu o novoj inicijativi britanske vlade.
"Velika Britanija morala je sagledati svoje odnose s Rusijom u svjetlu budućeg stava Trumpove administracije prema Rusiji. Sad ocjenjujemo britanski pristup kao pragmatičan, nasuprot onom dogmatskom", ističe neimenovani visoki europski diplomatski izvor.
Jedan europski dužnosnik je također istaknuo kako Britanija mora poboljšati odnose s Rusijom, ako ništa samo zbog činjenice da to čine i Amerikanci.
Osim toga, nakon potpisivanja članka 50. Britanci moraju paziti na odnose unutar i izvan EU pa je tako i ovaj potez odgovor na nestabilnu situaciju britanske politike nakon potvrde Brexita.
"Ne posustajemo u osudi stvari poput aneksije Krima, ali istovremeno je očito da moramo održati dijalog s Moskvom", dodaje isti izvor.
Britanska vlada je ususret Johnsonovom posjetu Moskvi najavila kako će njegov službeni stav tijekom tog posjeta, prema Rusiji biti "robustan".
Jedna od gorućih tema u tom posjetu će sigurno biti kriza u Libiji. Posljedice sadašnje krize sežu nekoliko godina unazad, nakon intervencije NATO-a u kojoj su glavnu ulogu imali upravo Britanci i Francuzi te su izravno utjecali na rušenje Gadafijevog režima koje je Libiju ostavilo bez konstruktivnog vodstva.
Rusija iskorištava krizu podupirući Generala Khalifu Haftara, bivšeg zapovijednika koji se izravno suprostavlja UN-ovoj namještenoj vladi u Tripoliju, te su već poslali specijalne jedinice u Egipt na granicu s Libijom.
Rješenje čitave situacije europski dužnosnici vide u pregovorima između UN-ove namještene vlade i zapovjednika Haftara. Dužnosnici vjeruju da se Moskva neće htjeti previše miješati u situaciju jer je već na dva fronta protegnula svoje snage, kako u Siriji tako u Ukrajni. Upravo zato smatraju kako je vjerojatniji scenarij da će Moskva također okrenuti ploču i uvjeriti generala Haftara da prihvati uvjete pregovora s UN-ovom vladom.
Ipak, osim Libije, ključno pitanje dobrih odnosa Rusije i Britanije nalazi se upravo u Ukrajini, na poluotoku Krimu. Britanija je do sada bila jedan od najvećih podupiratelja Ukrajine i njezinog otpora Kremlju dok je London Ukrajinu izravno pomagao u vojnim obukama i anti-korupcijskim mjerama.
Na kraju ostaje samo pitanje integriteta da li će Britanija ostati pri svojoj potpori Ukrajini i koliko će upravo ta činjenica priječiti razvoj boljih odnosa. Trenutno ni Trumpova vlada nije još izrazila konačan stav oko Ukrajine, a kako Britanija sve češće slijedi primjer Trumpove administracije u vanjskopolitičkim pitanjima, preostaje samo pričekati odlučujući potez koji će natjerati obje sile da se izjasne oko ključnih tema.