Novi dokumenti

BiH ima izlaz na otvoreno more i u Crnoj Gori?

Slika nije dostupna
Nakon što se BiH izjasnila da su otočići Veliki i Mali Školj te vrh Kleka u Hrvatskoj dio njihovog teritorija, sad sličan scenarij imaju i sa susjednom Crnom Gorom.

Bivši rektor Sveučilišta u Sarajevu, Jusuf Mulić, došao je do dragocjenih pisanih materijala o sudbini bosanskog dijela Boke kotorske, a radi se o dokumentnoj građi u kojoj piše kako je 25. rujna 1936. godine, uredbom ministra policije Kraljevine Jugoslavije, područje Sutorine i Kruševice izdvojeno iz Trebinjskog i pripojeno Kotorskom srezu u sastavu tadašnje Zetske banovine, prenosi Dnevni Avaz.

>> 'Dva otočića i vrh Kleka apsolutno su suvereni teritorij BiH-a'

'Područje Sutorine bilo je od 1382. do 1936., dakle 554 godine, u sastavu župe, nahija i kotara, odnosno Trebinjskog sreza, pa je povijesno pravo BiH na ovo područje neporecivo. Te 1936. Sutorina i Kruševica su izdvojene bez ikakvog obrazloženja i priključene sreskoj ispostavi Herceg-Novi Kotor. Nije postojao opravdan razlog za to', kaže profesor Mulić.

Ističe i kako je BiH priznato pravo na granice koje su utvrđene utvrđene odredbama Berlinskog ugovora iz 1878., a prema tim odredbama navedeno područje pripada BiH.

'Iznimno je važno kako ne postoji nikakav međudržavni ugovor između BiH i Crne Gore o ustupanju Sutorine Crnoj Gori, a eventualni usmeni dogovori političkih čelnika o međudržavnim odnosima nemaju nikakvu pravnu snagu', kaže Mulić. Smatra i kako od Crne Gore treba tražiti da predoči valjane dokaze prema kojima polažu pravo na to područje, ili u suprotnom, kako ističe, taj teritorij BiH treba tražiti nazad.

'Ukoliko Crna Gora ne želi vratiti Sutorinu, stvar treba pokrenuti pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu. To treba učiniti u okviru spora koji između sebe vode Crna Gora i Hrvatska oko granice na Prevlaci', zaključuje Mulić.

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na mobilnih uređaja.