Neravne ceste, ekstremni vremenski uvjeti i prometne gužve prekrasno putovanje mogu pretvoriti u noćnu moru ako vas automobil iznevjeri usred ničega, a čini se da bi u nekim zemljama trebali biti oprezniji nego u drugima.
Rumunjski Transfăgărășan: Planinske opasnosti
Rumunjska ima najveći rizik da će vam automobil otkazati poslušnost (98,3). Vozači bi trebali biti posebno oprezni na DN7, poznatoj i kao Transfăgărășan.
Planinska ruta duga 151 kilometar koja povezuje regije Transilvanije i Vlaške često je pogođena poplavama, klizištima i odronima kamenja, što je čini jednom od najopasnijih u Europi.
Zamršena cesta, izgrađena početkom 1970-ih kako bi se zemlja pripremila za potencijalnu sovjetsku invaziju, imala je visoku ljudsku cijenu. Lokalna izvješća navode da je tijekom izgradnje poginulo najmanje 40 vojnika, piše Euronews temeljem podataka iz izvješća tvrtke Ovoko.
Mađarska autocesta M1: Problematična arterija u srednjoj Europi
Mađarska autocesta M1 (91,90), glavna arterija između Budimpešte i austrijske prijestolnice Beča, ima jednu od najviših stopa nesreća u zemlji.
Jedna od najgorih nesreća bio je sudar u kojem je sudjelovalo 42 vozila, uključujući pet tegljača s prikolicom, koji se dogodio 2023. godine, samo 25 kilometara izvan Budimpešte. Do sudara je došlo nakon što je pješčana oluja zahvatila autocestu. Četiri spasilačka helikoptera morala su doći na mjesto događaja. Jedna je osoba poginula, a više od 30 ih je ozlijeđeno.
U tijeku je njezina opsežna obnova kako bi se autocesta uskladila s europskim standardima.
Katara: "Prokleti" grčki planinski prijevoj
Prolaz Katara u Grčkoj, koji se proteže između istočnih regija Tesalije i Epira, epska je ruta na 1705 metara nadmorske visine, s pogledom na okolne planine i doline.
Ime Katara znači "prokleta". Legenda kaže da ju je prokleo jedan biskup, koji se u 19. stoljeću suočio s ekstremnim problemima kada ju je pokušao preći.
Poznata je kao jedna od najopasnijih, najstrašnijih i najviših planinskih cesta u Europi. Vozači bi trebali biti oprezni s prometom iz suprotnog smjera zbog uskih i strmih zavoja. Bolje je ne voziti njome zimi, pogotovo ako je riječ o starim automobilom.
Danas se promet na ovoj ruti smanjio zbog otvaranja sigurnije autoceste Egnatia Odos A2, koja prolazi kroz tunele dalje na jugu.
Stelvio: Vrtoglavo klizanje uz Alpe
Osim glavnih autocesta, geografija Italije jedna je od najizazovnijih za automobile, s planinama koje se protežu unutar zemlje i cestama na neravnim obalama diljem zemlje.
Prijevoj Stelvio (70,96), dug 49 kilometara, s vrhuncem višim od 2700 metara, sa svojim serpentinama, jedna je od najljepših, ali i najopasnijih cesta u zemlji.
Veličanstvenu cestu u istočnim Alpama izgradilo je Habsburško Carstvo između 1820. i 1825. godine kako bi povezalo Austriju s njezinim lombardijskim teritorijima. Tijekom Prvog svjetskog rata bio je poprište mnogih bitaka između Italije i Austrijskog Carstva.
Prijevoj se zatvara svake godine na jedan dan krajem kolovoza kako bi se napravilo mjesta za oko 8000 biciklista i desetke trkača.