Nakon što je u svibnju ondašnji lider krajnje desne Slobodarske stranke (FPOe) i manjinski koalicijski partner Sebastiana Kurza Heinz-Christian Strache uhvaćen u golemom političkom skandalu, mladi kancelar (33) razvrgnuo je to partnerstvo i zatražio održavanje prijevremenih izbora.
Iako je podrška njegovoj Narodnoj stranci pala s 38 na 34 posto između svibnja i rujna, ankete uoči nedjeljnih izbora daju veliku prednost Kurzu ispred socijaldemokrata i Slobodarske stranke.
Glavno pitanje u kampanji bit će s kime će Narodna stranka formirati vladu kako bi osigurala većinu u parlamentu.
"Bez nas će Kurz naginjati ljevici", piše na jednom izbornom plakatu Slobodarske stranke, koja je u međuvremenu izabrala novo čelništvo i s Kurzom neskriveno želi novi brak iz interesa.
Drugi izborni plakati iznose još jasniju prijetnju. "Crni (narodnjaci) i zeleni prijete vašoj budućnosti".
Slobodarska stranka toliko teži ponovno vladati s Kurzom da su montirali izborni video u kojem je novi čelnik FPOe Norbert Hofer na bračnoj terapiji s Kurzom.
"Imamo toliko zajedničkih ideja", kažu Hofer i Kurz u isti glas.
I to je istina, uključujući zagovaranje tvrdog migracijskog pristupa.
"Razočarani glasači Slobodarske stranke se primarno okreću narodnjacima", rekao je politički analitičar Peter Filzmaier objašnjavajući time pad od šest postotnih bodova Slobodarske stranke od posljednjih izbora. A to, pak, Kurzu ide na ruku.
"Da sam ja glasao za desničarsku Slobodarsku stranku i da sam zaprepašten Stracheovim skandalom, gdje bih drugo otišao?", zapitao se Filzmaier.
Obnova njihovih odnosa za Kurza bi bila jednostavna, a kako Slobodarska stranka ima podršku oko 20 posto, većina u parlamentu bila bi zajamčena. No, ta opcija, koju su Kurzovi kritičari nazvali "Ibiza koalicijom" i koja je ranije obilježena nizom skandala Slobodarske stranke zbog antisemitizma, nije najpopularnija među narodnjacima.
"Nisam baš sigurna oko plavih (FPO) jer je među njima toliko smeđih (nacisti)", rekla je za Reuters 63-godišnja Marianne Krestenberger u četvrtak na političkom skupu narodnjaka u Badenu, bogatom predgrađu Beča.
Kurz bira između kuge, kolere i ebole
Nova koalicijska opcija Kurzu bi mogli biti zeleni koji po anketama osvajaju 13 posto zahvaljujući tome što je okoliš postao glavnom austrijskom brigom.
No, s tom lijevom strankom bit će teško postići dogovor iako već zajednički vladaju u nekim pokrajinama. Takvoj koaliciji trebala bi i liberalna stranka NEOS kako bi se osigurala stabilnu većinu.
Savez sa socijaldemokratima, strankom s kojom su narodnjaci desetljećima dijelili političku moć, matematički je moguća, ali je malo vjerojatna jer je među njima ostalo malo ljubavi.
"Kurz praktički ima izbor između kuge, kolere, a možda i ebole", komentirao je politički analitičar Thomas Hofer Kurzove opcije.
Koalicija sa Zelenima i strankom NEOS bi bila prva takva jer nisu još bile u nacionalnoj vladi. To bi odgovaralo Kurzu i stvorilo bi mu imidž modernizatora unatoč većinom konzervativnoj agendi.
NEOS, kojemu ankete predviđaju osam posto, dijeli zajednički stav s Kurzom o 'biznis-friendly' politici. Kao i Zeleni, NEOS želi reformu fiskalne politike u borbi protiv klimatskih promjena, dok Zeleni imaju malo toga zajedničkog s Kurzom, osobito po pitanju migracija i socijalne politike.
"To je teška i vrlo riskantna opcija", komentirao je nedavno Hofer.
Zeleni nisu odbacili mogućnost koalicije s Kurzom. No, nijedna strana zasad ništa ne otkriva.
"Ne spekuliramo o ministrima i koalicijama", rekao je Kurz, koji je svoju političku karijeru počeo graditi na protivljenju imigraciji.
OeVP kao pokret
Još 2015. kao ministar vanjskih poslova počeo je upozoravati na nekontrolirane migracije u vrijeme dok su vodeći političari, austrijski građani i susjedna Njemačka još uvijek pozdravljali stotine tisuća dolazaka tijekom migrantske krize.
Kurz je iduće godine bio jedna od glavnih poluga u zatvaranju tzv. balkanske rute.
Kako je rastao u nacionalnu i međunarodnu ikonu, Kurz je preuzeo kontrolu nad konzervativcima i počeo oblikovati OeVP kao širi pokret, sličan onome mladog francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
Godine 2017. prekinuo je veliku koaliciju narodnjaka i socijaldemokrata i izazvao prijevremene izbore koje je osvojio u listopadu.
Kurz je formirao vladu s FPOe i počeo raditi na strožim zakonima s glavnim ciljem suzbijanja potencijalnih imigracija.
Nove politike uključivale su zabranu nošenja burki u osnovnim školama, rezanje socijalne pomoći velikim obiteljima i dječjih doplataka stranim radnicima čija djeca žive u inozemstvu.
Iako je Austrija među manjim zemljama u Europskoj uniji, Kurzov poziv na strožu kontrolu granica EU-a imao je značajnu težinu u bloku.
Zatim je vlada počela smanjivati porez i reformirati austrijski birokratski zdravstveni sustav.
U odnosu na unutarnja previranja centrističkih koalicija posljednjih desetljeća, Kurz je stvorio imidž harmonije i profesionalizma u suradnji s krajnjom desnicom.
No, shvatio je da e taj sklad sve teže održavati jer je rastao broj ksenofobnih skandala koje su prije svega izazivali niže rangirani političari Slobodarske stranke.
Snimka tadašnjeg predsjednika FPOe-a bila je kap koja je prelila času. Strache je na Ibizi snimljen kako tajno nudi državne ugovore potencijalnoj ulagačici koja se predstavljala kao osoba bliska s ruskim oligarhom.
Mediji nakon toga nisu samo otkrili organizacije koje su potencijalno bile povezane s FPOe-om i skrivale donacije od očiju javnosti, već su otkrili bogate donatore povezane s Narodnom strankom.
Ipak, video skandal i sve što je uslijedilo nije ozbiljno ugrozilo Kurzove planove i vjerojatni povratak na čelo vlade. (Hina)