Četvero astronauta na NASA-inoj misiji Artemis II ušlo je u povijest: Službeno su bili udaljeniji od Zemlje nego bilo tko prije njih. Time su nadmašili dosege misije Apollo 13 iz 1970. godine.
U 13:57 po istočnom vremenu (EDT) u ponedjeljak, NASA-ini astronauti Reid Wiseman, Victor Glover i Christina Koch te astronaut Kanadske svemirske agencije Jeremy Hansen premašili su udaljenost od 400.171 kilometara od Zemlje, čime su za oko nadmašili prethodni rekord koji su 1970. postavili astronauti Apolla 13 – James Lovell, John Swigert i Fred Haise.
"Danas, u ime cijelog čovječanstva, pomičete granice", poručila je astronautima iz Kontrolnog centra Jenni Gibbons, kanadska astronautkinja koja je bila zadužena za komunikaciju s posadom.
"Dok nadmašujemo najveću udaljenost koju su ljudi ikad postigli od planeta Zemlje, činimo to u čast izvanrednih napora i postignuća naših prethodnika u istraživanju svemira", odgovorio je Hansen. "Nastavit ćemo svoje putovanje još dalje u svemir prije nego što nas Majka Zemlja ponovno privuče svemu što nam je važno, ali najvažnije – koristimo ovaj trenutak da izazovemo ovu i sljedeće generacije da se pobrinu da ovaj rekord ne traje dugo."
Direktor leta NASA-e Brandon Lloyd, komunikatorica kapsule Amy Dill i časnik za zapovijedanje i rukovanje podacima Brandon Borter također su obilježili ovu prekretnicu slanjem e-pošte posadi, za koju se sada smatra da je najduža poruka između osoba ikad poslana u ljudskoj povijesti.
Povijesni dan za posadu
Posada Artemisa 2, koja leti u svojoj kapsuli Orionu od lansiranja s Floride prošlog tjedna, probudila se oko 10:50 sati po istočnom američkom vremenu na svoj šesti dan leta, uz snimljenu poruku pokojnog astronauta Jima Lovella iz Apolla 8 i 13.
"Dobrodošli u moj stari kvart", rekao je Lovell, koji je prošle godine umro u 97. godini. "Ovo je povijesni dan i znam koliko ćete biti zauzeti, ali ne zaboravite uživati u pogledu... sretno."
Misija će nastaviti put i ploviti oko daleke strane Mjeseca, promatrajući ga s otprilike 6440 kilometara iznad njegove zamračene površine, a Zemlja će daleko u pozadini izgladati kao da je veličine košarkaške lopte. Ova prekretnica vrhunac je gotovo 10-dnevne misije Artemis 2, prvom probnom letu s posadom NASA-inog programa Artemis.
Cilj je te serije misija koja stoji više milijardi dolara vratiti astronaute na površinu Mjeseca do 2028., prije Kine, i tamo uspostaviti dugoročnu američku prisutnost tijekom sljedećeg desetljeća te izgraditi mjesečevu bazu koja bi služila kao poligon za potencijalne buduće misije na Mars.
Tijekom preleta Mjeseca posada će biti uronjena u tamu, a imat će i kratke prekide komunikacije jer im Mjesec blokira NASA-inu mrežu u dubokom svemiru, tzv. Deep Space Network, globalni niz masivnih radiokomunikacijskih antena koje svemirska agencija koristi za razgovor s posadom.
Prelet će trajati oko šest sati, tijekom kojih će astronauti koristiti profesionalne kamere za snimanje detaljnih fotografija Mjeseca kroz Orionov prozor, otkrivajući tu rijetku točku rijetku velike znanstvene vrijednosti iz koje se promatra sunčeva svjetlost kako se filtrira oko mjesečevih rubova.
Posada će također imati priliku fotografirati rijedak trenutak u kojem će njihov matični planet Zemlja, patuljast u odnosu na njihovu rekordnu udaljenost u svemiru, zalaziti i izlaziti iznad lunarnog horizonta dok kruže oko njega, što je svojevrsna nebeska verzija izlaska Mjeseca kakav vidimo sa Zemlje.
Tim od desetaka mjesečevih znanstvenika smještenih u Sobi za znanstvenu evaluaciju u NASA-inom svemirskom centru Johnson u Houstonu zapisivat će dok astronauti, koji su proučavali niz lunarnih fenomena kao dio obuke za misiju, opisuju svoj pogled u stvarnom vremenu.
Oborili rekord star 56 godina
Misija Apollo 13 postavila je prethodni rekord zapravo iz nužde. Trećeg dana misije, kada su astronauti bili oko 330.000 kilometara udaljeni od Zemlje, eksplozija je uništila jedan od spremnika kisika u servisnom modulu. NASA je tada morala brzo reagirati kako bi posadu sigurno vratila kući, odlučivši da će njihova kapsula obići Mjesec i iskoristiti njegovu gravitaciju kao "praćku" za što brži povratak na Zemlju.
Ta odluka, osim što je spasila živote posade, donijela im je i rekord za najveću udaljenost koju su ljudi ikad prešli od Zemlje, koji je potrajao dugih 56 godina.