veliki skup

Apel ribara: Ovo su naše najveće prijetnje

Ribar plete mrižu svoju Foto: Tom Dubravec/Cropix
S velikog skupa ribara poslane su jasne poruke vlastima kako bi se održalo malo ribarstvo.

Malo ribarstvo ne propada zbog nedostatka znanja ili volje, nego zato što sustav ne prepoznaje njegovu stvarnu vrijednost, zaključak je to dvodnevnog Small-Scale Fishers’ Foruma – "Empowering the next generation: youth engagement in SSF", koji je održan proteklog vikenda u Ateni uz podršku WWF-a, Europske komisije i Opće komisije za ribarstvo Mediterana (GFCM).

Na forumu se raspravljalo o ključnim izazovima koji danas određuju sudbinu malog ribarstva: generacijskoj obnovi, klimatskim promjenama, tržištu, co-managementu i ulozi mladih u sektoru.

Kao najveće prijetnje ribljim stokovima i opstanku malih ribara istaknuti su prekomjerni izlov, klimatske promjene te slabo reguliran i nedovoljno kontroliran sportski i rekreacijski ribolov.

Upravo izostanak političke odlučnosti u regulaciji tog segmenta, upozoreno je, stvara ozbiljnu neravnotežu između profesionalnog i rekreacijskog sektora. "Ne možemo govoriti o održivosti ako jedni imaju stroga pravila, a drugi praktički slobodne ruke", jedna je od poruka s foruma, piše Morski.hr.

Naglašeno je da bez snažnih ribarskih organizacija, stvarne suradnje s institucijama i učinkovitog zajedničkog upravljanja nema otpornog ribarskog sektora. Upravljanje resursima, poručeno je, mora se temeljiti na znanju ljudi s mora, a ne isključivo na administrativnim modelima koji često ne odgovaraju stvarnim uvjetima malog obalnog ribolova.

Modernizacija plovila, alata i opreme istaknuta je kao nužnost, a ne kao luksuz, ali uz jasnu poruku da inovacije moraju dolaziti iz samih ribarskih zajednica, uz odgovarajuću institucionalnu podršku.

Zaključno, ribari i ribarice iz Atene poručili su da je potreban kontinuirani i strukturirani dijalog s Europskom unijom, uz znatno snažniji fokus na mlade ribare i ribarice jer bez njih nema budućnosti ni sektora ni obalnih zajednica.

Ribarice i ribari iz Hrvatske jasno su poručili da se problemi malog obalnog ribarstva više ne mogu rješavati parcijalno i bez stvarnog dijaloga s terenom.

Njihovi zahtjevi prema Upravi za ribarstvo bili su konkretni i utemeljeni na svakodnevnom iskustvu rada na moru:

  • ozbiljno jačanje programa potpore mladim ribarima i ribaricama, uključujući veće sufinanciranje kupnje prvog plovila mora biti prioritet
  • uvođenje državnih jamstava za kredite, kako bi ulazak u sektor uopće bio moguć
  • fleksibilniji i stalno otvoren natječaj za kupnju prvog plovila, prilagođen realnim tržišnim uvjetima, a ne administrativnim rokovima
  • povećanje dopuštene tolerancije kod procjene ulova, uvažavajući stvarne okolnosti malog obalnog ribolova
  • smanjenje administrativnog pritiska, koji nesrazmjerno pogađa male ribare, bez stvarnog doprinosa održivosti.

"Ne možemo govoriti o mladima u ribarstvu ako im sustav od početka zatvara vrata", istaknuli su hrvatski sudionici, piše Morski.hr.

Povezane teme