Američki i ukrajinski pregovarači razgovarali su o ambicioznom cilju da Rusija i Ukrajina do ožujka postignu mirovni sporazum, no taj će se rok vjerojatno pomaknuti zbog izostanka dogovora oko ključnog pitanja – teritorija.
Prema okviru o kojem raspravljaju američki i ukrajinski pregovarači, svaki bi se sporazum dao na referendum ukrajinskim biračima, koji bi istodobno glasali i na nacionalnim izborima, navodi pet izvora za Reuters.
Američki pregovarački tim koji predvode posebni izaslanik Steve Witkoff i zet predsjednika Donalda Trumpa, Jared Kushner – u nedavnim je sastancima s ukrajinskim predstavnicima u Abu Dhabiju i Miamiju poručio da bi bilo najbolje da se takvo glasanje održi što prije.
Američki pregovarači navode da će se Trump, kako se budu približavali kongresni međuizbori u studenome, vjerojatno sve više fokusirati na unutarnja pitanja, što znači da će visoki američki dužnosnici imati manje vremena i političkog kapitala za zaključivanje mirovnog sporazuma, rekla su dva izvora.
Druga runda pregovora uz posredovanje SAD-a završila je u četvrtak u Abu Dhabiju oslobađanjem 314 ratnih zarobljenika i obvezom da se razgovori uskoro nastave. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da će se sljedeći trilateralni sastanak vjerojatno uskoro održati u Sjedinjenim Državama.
Rasprave o glasanju
Dva izvora navode da su američki i ukrajinski dužnosnici razgovarali o mogućnosti da se nacionalni izbori i referendum održe u svibnju. No, nekoliko izvora upoznatih s pregovorima opisalo je američki predloženi vremenski okvir kao nerealističan.
Ukrajinska izborna tijela procjenjuju da bi za organizaciju izbora u sadašnjim uvjetima trebalo oko šest mjeseci. "Amerikanci su u žurbi", rekao je izvor upoznat s razgovorima, dodajući da bi se glasanje moglo organizirati i za manje od šest mjeseci, ali bi to i dalje zahtijevalo znatno vrijeme.
Organizacija takvih izbora zahtijevala bi zakonske izmjene, budući da su takva glasanja zabranjena tijekom izvanrednog stanja u Ukrajini. Osim toga, bila bi i skupa.
Ukrajina želi prekid vatre tijekom cijele izborne kampanje kako bi se zaštitio integritet referenduma, a tvrdi i da Kremlj ima povijest kršenja dogovorenih primirja, rekao je jedan izvor. "Stajalište Kijeva je da se ništa ne može dogovoriti dok ne budu uspostavljena sigurnosna jamstva za Ukrajinu od strane Sjedinjenih Država i partnera", rekao je izvor.
Skepticizam oko roka
Dok je Ukrajina na mirovne pregovore poslala visoke političke izaslanike, ruski pregovarački tim fokusiran je na vojsku i predvodi ga šef vojne obavještajne službe GRU, admiral Igor Kostjukov.
Kostjukovljev zamjenik, general-pukovnik Vladimir Aleksejev, u petak je u Moskvi ranjen hicima iz vatrenog oružja od strane nepoznatog napadača.
Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je Ukrajinu da stoji iza napada kako bi sabotirala mirovne pregovore. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha rekao je Reutersu da Kijev nema nikakve veze s napadom.
Jedan ukrajinski dužnosnik rekao je da je Zelenski otvoren za ideju skorih izbora, što se ponovno pojavljuje kao američki zahtjev otkako je Trump preuzeo dužnost u siječnju 2025.
Zelenski, čija je potpora pala od početka ruske sveobuhvatne invazije 2022., ali je i dalje znatno iznad 50 posto, uvjeren je da bi pobijedio, rekao je taj dužnosnik.
Najveća prepreka brzom miru u Ukrajini je nejasnoća oko sudbine istočne regije Donbas. Rusija zahtijeva kontrolu nad cijelim Donbasom u sklopu bilo kakvog mirovnog sporazuma, iako Kijev još uvijek kontrolira više od 5180 četvornih kilometara tog teritorija. Ukrajina taj zahtjev opisuje kao neprihvatljiv, iako su dužnosnici u Kijevu izrazili spremnost na razmatranje kreativnih rješenja, poput demilitarizirane zone ili zone slobodne trgovine.
Sudbina nuklearne elektrane Zaporižja, najveće nuklearne elektrane u Europi, koja se nalazi na teritoriju pod ruskom okupacijom, također je postala točka prijepora.
Jedan izvor naveo je da je Rusija odbila američki prijedlog prema kojem bi Washington kontrolirao elektranu i distribuirao električnu energiju i Rusiji i Ukrajini. Moskva inzistira da ona kontrolira elektranu, nudeći Ukrajini jeftinu struju – prijedlog koji Kijev smatra neprihvatljivim.
Čak i ako se ta pitanja riješe, ukrajinski birači mogli bi odbaciti bilo kakve teritorijalne ustupke koji bi se našli na referendumu.
Rusija okupira oko 20 posto ukrajinskog državnog teritorija, uključujući Krim i dijelove Donbasa zauzete prije invazije 2022. Analitičari navode da je Rusija od početka 2023. zauzela dodatnih oko 1,3 posto ukrajinskog teritorija.
Iako ankete pokazuju da se značajna većina Ukrajinaca protivi teritorijalnim ustupcima u zamjenu za zapadna sigurnosna jamstva protiv buduće ruske agresije, ti su se postoci tijekom protekle godine blago smanjili.