Bijela kuća više je puta, otkako je Donald Trump preuzeo predsjedničku palicu, potpuno jasno dala do znanja da je cilje SAD-a usvojiti agresivniji stav što se tiče njihovog vlastitog nuklearnog naoružanja.
Trumpova administracija radi na politici nuklearnog naoružanja kojoj je cilj označiti jasan kraj eri razoružavanja nakon Hladnog rata. Drugim riječima, Trump želi povećati američki nuklearni arsenal te olabaviti uvjete u kojima bi se on mogao koristiti, piše Guardian.
U tom smislu, na sastanku Trumpa sa savjetnicima za nacionalnu sigurnost u rujnu, predstavljen je nacrt novog Pregleda stanja nuklearnog naoružanja (Nuclear Posture Review, odnosno NPR), a o istom je obaviješten i Kongres te američki saveznici. Iako se još uvijek vodi debata oko njega, očekuje se da bude dovršen do kraja tekuće ili početkom 2018. godine.
Novi elementi u tom dokumentu su: uvođenje balističkih raketa sa slabijim nuklearnim bojevim glavama, primarno namjenjenim odvraćanju Rusije od uporabe njezinih istovjetnih nuklearnih balističkih projektila u ratu oko Baltičkih zemalja; krstareća raketa s nuklearnom bojevom glavom koju bi se lansiralo s brodova; smanjenje ograničenja koje je Obamina administracija postavila u prijašnjem NPR-u 2010. godine, prema kojem bi SAD nuklearno naoružanje koristile samo u ekstremnim slčajevima obrane svojih vitalnih interesa ili saveznika te nikad protiv država koje nemaju nuklearno naoružanje; ulaganje napora u smanjenje vremena koje je potrebno SAD-u da pripremi nuklearno testiranje.
"Možete biti uvjereni da je naša administracija predana jačanju i moderniziranju američkih sredstava nuklearnog odvraćanja. Povijest je pokazala da je najsigurniji put do mira preko američke snage. Nema većeg elementa američke snage, nema veće sile za mir u svijetu od nuklearnog arsenala SAD-a", poručio je u petak američki potpredsjednik Mike Pence, tijekom posjeta zračnoj bazi Minuot u Sjevernoj Dakoti. U spomentuj bazi nalaze se američke interkontinentalne rakete Minuteman III te strateški bombarderi B-52.
Obzirom da Rusija svako malo testira nove i sve moćnije interkontinentalne nuklearne rakete, u Trumpovoj administraciji smatraju da SAD treba odgovoriti jednakom mjerom. Kao i u svemu dosad, Trump isto tako naporno radi na rušenju ostavštine svojeg prethodnika, Baracka Obame, koji je s Putinom u veljači 2009. godine potpisao sporazum "Novi Start" (New Start Agreement), o smanjenju nuklearnog naoružanja za oko trećinu od dotadašnjeg stanja.
Pred Trumpovom administracijom leže dva velika problema - sve to mora odobriti Kongres i za sve to mora postojati i adekvatan novac. U Kongresu su već sad zabrinuti da rastući troškovi nuklearnog programa izjedaju mogućnosti razvoj konvencionalnog američkog naoružanja.
Sve navedeno, pribojavaju se američki stručnjaci, moglo bi dovesti zapravo do nove utrke u naoružanju.