Hakiranje email računa i objavljivanje podataka izvedeno je jedva dva dana prije nego Francuzi moraju odabrati između centrista i njegove suparnice, Marine Le Pen.
Macron, kojega predizborne ankete već predviđaju kao pobjednika vjerojatno najvažnijih izbora u Francuskoj zadnjih 50 godina, daleko je ispred Le Pen sa predviđenih 62 posto glasova birača.
Ipak, hakerski skandal mogao bi uzburkati javnost u zadnji tren.
Skoro 9 gigabajta podataka objavljeno je putem profila EMLEAKS na stranici Pastebin, koja dozvoljava anonimno dijeljenje dokumenata. Nije odmah bilo jasno da li su podaci vjerodostojni i tko stoji iza napada, ali su se netom nakon toga javili iz Macronovog pokreta Naprijed!.
"Pokret Naprijed! večeras je bio žrtva masivnog koordiniranog hakerskog napada koji je ubrzo proširio sve prikupljene povjerljive podatke diljem društvenih mreža," stoji u izjavi.
Ministar vanjskih poslova službeno je odbio komentirati situaciju, navodeći francuska pravila koja zabranjuju svako komentiranje koje bi moglo utjecati na izbore.
Izjasnili su se i iz izbornog povjerenstva kako će biti održan sastanak u subotu nakon što dobiju sve potrebne informacije o napadu od pokreta Naprijed!. Povjerenstvo je također upozorilo medije da budu oprezni u objavljivanju emailova pošto je kampanja završila te traje predizborna šutnja, a svaka objava mogla biti i zakonski kažnjena.
Ponavlja se američki scenarij?
Organizacija Macronove kampanje već se prije žalila, od siječnja, kako je bilo pokušaja hakiranja email računa te su tada navodili kako postoje ruski interesi iza tih cyber napada koji su do sada svi završili bezuspješno.
Kremlj je negirao umiješanost iza takvih napada.
Unatoč tome, podatci i izvješća sigurnosnih agencija pokazuju drugačije. Vitali Kremez, direktor istraživačke tvrtke Flashpoint, izjavio je za Reuters kako je u svom nedavnom pregledu informacija, grupu APT 28, koja je povezana s ruskom vojnom obavještajnom organizacijom, povezao i s ovim napadom.
Kremez je također naveo kako su očigledne sličnosti s hakiranjem koje se odvilo za vrijeme američkih izbora 2017.
U siječnju nakon što je Donald Trump pobijedio na izborima, američke obavještajne agencije su izjavile kako je Vladimir Putin naredio hakiranje stranaka koje su bile povezane s kandidatkinjom Hillary Clinton kako bi utjecali u korist Trumpa.
Širenje "lažnih" vijesti?
Pogledaj na Twitteru
U petak navečer kako je #Macronleaks hešteg krenuo kružiti po društvenim medijima, Florian Philippot, potpredsjednik Nacionalne Fronte, čije je predsjedništvo Marine Le Pen zbog izbora nedavno zamrznula, objavio je na Twitteru komentar na situaciju: „Hoće li nas Macronleaks naučiti onomu što je istraživačko novinarstvo očito zaboravilo?“
Glasnogovornik Macrona, Sylvian Fort odgovorio je Philippotu samo kako je njegova izjava „zla“.
Pokret Naprijed! objavio je kako su dokumenti samo pokazali normalno funkcioniranje predsjedničke kampanje, ali je problem što se autentični dokumenti miješaju putem društvenih medija s lažnima koji se ubacuju kako bi se potakla „sumnja i dezinormiranje“.
Ben Nimmo, britanski sigurnosni istražitelj, izjavio je kako prva analiza potvrdila kako iza širenja dokumenata putem društvenih mreža stoje američki aktvisti koji podržavaju kranju desnicu.
Informacije i podatke koje su širili aktivisti preko društvenih medija preuzeli su na kraju pristaše Marine Le Pen, izjavio je Nimmo.
„Hešteg koji je preplavio internet u petak počeo je s kranjom-desnicom te povezanim aktivistima iz Amerike, a koji su potpom preuzeli neki od najžešćih zagovaratelja Marine Le Pen.“