Na putu prema miru u Ukrajini nalazi se niz prepreka, a među najvažnijima su pitanje teritorija i sigurnosna jamstva.
Unatoč snažnoj europskoj potpori, za Ukrajinu ostaje presudno ono što se nalazi u samom središtu mirovnih pregovora – američka sigurnosna jamstva. Predsjednik Volodimir Zelenski mora ih osigurati, čak i ako to podrazumijeva ustupke na drugim područjima. Prema ocjenama stručnjaka, jamstva iz Washingtona jedini su održivi temelj mira u Ukrajini, bez obzira na to koliko Europa želi vjerovati suprotno.
Prošlog su tjedna dužnosnici Europske unije odustali od plana o dosad nezabilježenom reparacijskom zajmu za Ukrajinu te su se odlučili za drugačiji model: prikupljanje 90 milijardi eura kroz zajedničko zaduživanje kako bi se financirala ukrajinska država u sljedeće dvije godine. Iz tog su aranžmana izuzete Mađarska, Češka i Slovačka.
Nakon što su pregovori zapeli zbog zahtjeva Belgije za neograničenim jamstvima prije korištenja zamrznute ruske imovine, europski su se čelnici okrenuli izdavanju zajedničkog duga. Time će se Kijevu osigurati financijska stabilnost tijekom 2026. i 2027. godine, dok će teret otplate pasti na zajednički proračun Unije.
Mađarski premijer Viktor Orbán izjavio je u Bruxellesu da bi uporaba zamrznute ruske imovine u korist Ukrajine mogla biti shvaćena kao objava rata te da bi takva odluka Europsku uniju izravno uvukla u sukob. Sprječavanje takvog scenarija ocijenio je velikim uspjehom.
Europa je pokazala strah
Međutim, kako piše Wall Street Journal, Europa je ovom odlukom zapravo pokazala strah.
Europski čelnici koji nastoje pomoći Ukrajini, prema ocjeni tog lista, povukli su se u ključnom trenutku. Iako ishod napetog sastanka u Bruxellesu nije bio loš za Ukrajinu – jer će dobiti obećani europski zajam i pokriti oko dvije trećine proračunskih i vojnih troškova u iduće dvije godine – Europa je još jednom pokazala da, suočena s ruskim prijetnjama i zastrašivanjem, teško održava čvrst i dosljedan stav.
Lideri EU-a upozorili su da bi zapljena suverene imovine stvorila opasan presedan te da složeni plan koji je Unija pripremila ima ozbiljne nedostatke. Kao posljedica toga, oko 250 milijardi dolara ruske imovine, zamrznute u prvim danima nakon invazije na Ukrajinu, vjerojatno će ostati nedirnuto do završetka rata. Ta sredstva potencijalno bi mogla biti iskorištena za obnovu Ukrajine, ali ne i za jačanje njezinih vojnih kapaciteta ili za europske napore ponovnog naoružavanja, navodi WSJ.
Američka sigurnosna jamstva
Na putu prema miru stoji više prepreka, ali ključne su teritorijalna pitanja i sigurnosna jamstva. Washington je nedavno Kijevu ponudio jamstva po uzoru na NATO, uz jasno upozorenje da ta ponuda neće zauvijek ostati otvorena.
Bez obzira na to koliko Ukrajina smatra američka sigurnosna jamstva snažnima, njihova dugoročna vrijednost mogla bi ipak ovisiti o tumačenju ruskog predsjednika Vladimira Putina, piše Politico.
Koliko god Europa željela vjerovati drugačije, jamstva Washingtona ostaju jedini održiv put prema miru u Ukrajini. Europa, naime, nije u stanju rasporediti ni vlastite multinacionalne snage bez američke logističke potpore. Kako se 2025. godina približava kraju, pitanje američke predanosti ostaje ključan čimbenik u pokušajima da se rat pomakne u sljedeću fazu i, kako se mnogi nadaju, dovede do trajnog mira.
Ipak, Politico upozorava da sve upućuje na to da se stvarna moć i dalje nalazi u rukama Rusije.
Zelenski je spreman, ali…
Ukrajinski predsjednik navodno je spreman odustati od težnje za članstvom u NATO-u u zamjenu za snažna američka sigurnosna jamstva. Postoji i dodatna nada da bi ona mogla uključivati isporuku krstarećih projektila Tomahawk, dometa oko tisuću kilometara, koje su dosad dobila samo četiri američka saveznika.
Zelenski se nada da bi svaka nova obveza bila pravno obvezujuća te da bi zahtijevala ratifikaciju u Zastupničkom domu i Senatu SAD-a, koji u velikoj mjeri podržavaju Ukrajinu, a potom i potvrdu predsjednika.
Takva bi formalna ratifikacija ukrajinska sigurnosna jamstva dovela na razinu drugih bilateralnih sigurnosnih sporazuma koje SAD imaju s državama poput Japana i Južne Koreje.
No čak i u tom slučaju, rizici ne nestaju.
Krhka obveza
Iako je Zelenski izjavio da sigurnosna jamstva "odgovaraju članku 5." NATO-a, Politico upozorava da je ta temeljna obveza Saveza zapravo krhka. U praksi su uzajamna sigurnosna jamstva, potkrijepljena vjerodostojnom vojnom silom, iznimno rijetka. Stoga ostaje otvoreno pitanje bi li Sjedinjene Države doista bile spremne ponuditi jamstvo koje bi ih moglo prisiliti na izravnu intervenciju u Ukrajini, osobito s obzirom na to da od 2014. pružaju ograničenu potporu, od 2022. sustavno blokiraju put Ukrajine prema NATO-u i dosljedno daju prednost izbjegavanju izravnog uključivanja u rat.
Dok se bilateralni kontakti između SAD-a i Rusije nastavljaju paralelno s europskim i ukrajinskim pregovorima, Putinova će pozicija biti presudna – sviđalo se to nekome ili ne.
Rusija pritom teži znatno širem sporazumu sa Sjedinjenim Državama o europskoj sigurnosti, što je jasno pokazala kroz početni mirovni plan od 28 točaka.
S obzirom na to da Putin trenutačno odbija popustiti u svojim maksimalističkim zahtjevima, i dalje nije jasno što je Rusija uopće spremna prihvatiti, zaključuje Politico.
Telefonski razgovor
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u četvrtak da je razgovarao s posebnim izaslanikom američkog predsjednika Donalda Trumpa Steveom Witkoffom i Trumpovim zetom Jaredom Kushnerom o tome kako okončati rat s Rusijom.
"Bio je to stvarno dobar razgovor, raspravljali smo o mnogim detaljima. Postoje neke nove ideje o tome kako se približiti pravom miru, a to se tiče formata, sastanaka i vremenskog okvira", objavio je Zelenski na Telegramu.
Trump se zalaže za sporazum o okončanju gotovo četverogodišnjeg rata, a posljednjih tjedana mirovni napori koje predvode Witkoff i Kushner polako napreduju. Ranije ovog tjedna Zelenskij je predstavio nacrt mirovnog plana od 20 točaka koji je opisao kao glavni okvir za okončanje rata.
Nacrt predstavlja smanjenu verziju izvornog plana od 28 točaka o kojem su Sjedinjene Države prethodno razgovarale s ruskom stranom, a za koji se smatra da je uglavnom odgovarao Moskvi jer je zahtijevao da Kijev ustupi teritorij i ograniči veličinu svoje vojske.
Ključna teritorijalna pitanja ostaju neriješena u novom nacrtu od 20 točaka, rekao je Zelenski, dodajući da će za rješavanje najosjetljivijih pitanja biti potreban sastanak s Trumpom.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u četvrtak da Moskva analizira dokumente o završetku rata koje je u Moskvu donio ruski specijalni izaslanik Kiril Dmitrijev iz Sjedinjenih Država.
Zelenski: "Uskoro" se opet nalazim s Trumpom
Navodno Zelenski putuje za SAD već 28. prosinca.
Sastanak Trumpa i Zelenskog bi se navodno mogao održati u Trumpovoj rezidenciji na Floridi.
Ukrajinski predsjednik izjavio je da će se uskoro sastati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom kao dio napora za okončanje ruske invazije.
"Dogovorili smo sastanak na najvišoj razini, s predsjednikom Trumpom u bliskoj budućnosti. Mnogo toga može se odlučiti prije Nove godine", objavio je Zelenski na društvenim mrežama.