U analizi "Rusija udara u osinje gnijezdo na Balkanu", Stratfor prognozira tri ključna elementa koja će obilježiti naredni period. Navodi se kako će Moskva nastaviti iskorištavati podjele na Balkanu koji "predstavlja pozornicu za nadmetanje mnogih svjetskih sila". Nadalje, utjecaj Rusije i dalje će se širiti "najturbuletnijim područjima Balkana - Srbijom, sjevernim Kosovom, Crnom Gorom i Makedonijom. Na kraju, Stratfor predviđa da će poticanjem tenzija u regiji, Kremlj izazvati niz kriznih situacija koje Zapad neće moći obuzdati.
U svojoj analizi Stratfor podsjeća na povijest Balkanskog poluotoka koja je bila obilježena borbom najjačih svjetskih sila za utjecaj.
"Za vrijeme Jugoslavije utjecaj Rusije bio je neupitan, no raspadom zemlje 1991. godine, počeo se smanjivati da bi danas imali situaciju kada su balkanske zemlje uglavnom pod dominacijom Zapada. Međutim, kako se produbljuju podjele u Europskoj uniji i jača nesigurnost unutar NATO-a, Moskva svoj fokus opet okreće balkanskoj regiji.
Rastuće tenzije u Srbiji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini nude ruskoj vladi povoljnu priliku za jačanje utjecaja.
Srbiji je svojim kulturnim i religijskim vezama spojena sa Rusijom i održava jaku vezu sa Moskvom dok u isto vrijeme želi osigurati članstvo u Europskoj uniji. No, u zadnji dvije godine utjecaj Rusije u Srbiji očigledno raste, a osobito se to vidi na primjeru medija i nevladinih udruga koje su od nekoliko do desetak narasle na više od 100 od 2015. godine, prema podacima Centra za euroatlantske studije u Beogradu.
Kosovo, Makedonija, RS... prilika za Rusiju
Također, jačaju i vojne veze između dvije zemlje. Srbija će dobiti na poklon od Moskve šest borbenih aviona Mig-29 i desetine tenkova i borbenih vozila u narednom periodu. Iza ovog zveckanja oružjem kao i dizanja tenzija s Kosovom stoje nadolazeći predsjednički izbori i motiviranje glasača. Hashim Thaci, predsjednik Kosova optužio je Srbiju da primjenjuje "krimski model u namjeri da zauzme sjeverni dio kosovskog teritorija. Ivica Dačić, ministar vanjskih poslova Srbije, odmah je telefonirao Rusiji i zatražio pomoć u strahu od mogućeg sukoba.
Kosovo koketira s idejom da svoje snage sigurnosti pretvori u pravu vojsku, što je dodatno pojačalo tenzije, pa su SAD i NATO zaprijetili su da više neće štititi Kosovo ako do toga dođe. Vlasti u Prištini strahuju da zbog podjela u EU-u i nove administracije u Washingtonu, Zapad neće biti posvećen suverenosti Kosova pa bi Rusija mogla iskoristiti krizu između Srbije i Kosova.
Moskva je trenutno pod optužbom da je to pokušala i u Crnoj Gori koja ju je optužila da stoji iza urote i pokušaja atentata na premijera Milu Đukanovića. Rusija je odbacila optužbe za zavjeru te je crnogorsku vladu optužila za namjerno ocrnjivanje. No, novi izbori 2018. godini mogli bi dati Rusiji novu šansu da posije sjeme razdora u krhkoj vladi Crne Gore.
Dodik i Kremlj se vole
Referendum o nezavisnosti Republike Srpske, koji predsjednik Milorad Dodik namjerava raspisati sljedeće godine također može povećati šanse Moskve poveća svoj utjecaj na tom prostoru. Sam Dodik ne taji svoju povezanost s Kremljem. Dva tjedna predsjedničkih izbora otputovao je u Moskvu gdje se sastao s Vladimirom Putinom.
I Makedonija je na udaru ruske kampanje dezinformiranja. Ruski ministar vanjskih poslova optužio je EU i SAD da podržavaju separatističke pokrete albanske manjine koja čini 25 posto makedonskog stanovništva u "cilju stvaranja velike Albanije".
Ankete, međutim, pokazuju da bi se većina Makedonaca za pomoć prije okrenula Rusiji nego Zapadu.
Nisu sve zemlje u regiji prihvatile ruski utjecaj. Hrvatska, koja je članica EU-a i NATO-a, aktivno se borila da spriječi Rusiju i utjecaj njezinih medija na svoju zemlju. Isti je slučaj i s Albanijom koja je također u NATO-u. Ruska vlada, čini se, ne gaji iluzije da će pridobiti balkanske zemlje na svoju stranu, ali ona balkansku regiju vidi kao košnicu koju može uzdrmati i stvoriti krizu koju EU i NATO ne bi mogli obuzdati", navodi se u analizi agencije Stratfor koju je objavio Business Insider.