Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je u subotu nakon sastanka sa zamjenikom američkog državnog tajnika za upravljanje i resurse Richardom Vermom kako je zatražio duži rok za primjenu američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) koje su uvedene jer je ta tvrtka većinski u ruskom vlasništvu.
Vučić je, prema Tanjugu, izrazio uvjerenje da će njegov zahtjev naići na razumijevanje kod SAD-a. Agencija prenosi da je tražio da se da se "malo pomaknu rokovi: 10, 15, 20 dana".
Vlada Srbije prodala je 2008. NIS ruskom Gazpromnjeftu. Prema službenim podacima, Gazprom Njeft i Gazprom imaju 56,15 posto vlasništva, dok je 29,87 posto u vlasništvu države Srbije, a ostalo u rukama građana, zaposlenih i bivših zaposlenih te drugih.
"Nismo mi bili meta, iako će nam to biti slaba utjeha", kazao je Vučić na zajedničkoj konferenciji za medije s Vermom u Beogradu, prenosi Tanjug.
Ministarstvo financija SAD-a uvrstilo je NIS na popis sankcioniranih osoba i entiteta u petak i rok za promjenu vlasničke strukture je 45 dana.
Verma je nakon sastanka s Vučićem kazao kako je cilj sankcija uklanjanje Rusije iz vlasničke strukture NIS-a, dok će promjena vlasničke strukture NIS-a dovesti do više mira u regiji i diverzifikacije srbijanskih energetskih izvora.
On je ustvrdio da Srbija neće trpjeti ekonomske posljedice ako ukloni Rusiju iz vlasničke strukture Naftne industrije Srbije (NIS).
Ponovio je stav Washingtona da su sankcije uperene protiv Rusije, a ne protiv Srbije, navodeći da je NIS samo jedna od 2.000 tvrtki u ruskom vlasništvu koje su SAD stavile na "crnu listu", prenosi agencija Beta.
Američki dužnosnik rekao je da je NIS najprofitabilnija tvrtka u Srbiji, ali da taj profit odlazi iz zemlje i da Rusija njime "financira brutalnu agresiju na Ukrajinu".
On je rekao da je s Vučićem razgovarao o uspostavljanju strateškog dijaloga dvije zemlje, koji će njihove odnose podići na višu razinu.
Vučić je kazao da će se Srbija u narednom razdoblju oslanjati na rezerve energenata te da neće biti nestašice plina niti nafte.
Oglasio se Plenković
Hrvatski premijer Andrej Plenković podsjetio je u petak kako 95 posto transporta nafte prema Srbiji ide kroz Janaf te da je itekako važan za srpsku energetsku, ali i ekonomsku sigurnost zemlje.
"Nama je važno da ovaj paket sankcija, prije svega u aspektu koji se odnosi na Hrvatsku, a to je NIS, koji je u suvlasništvu Gazprom Nefta, ostavlja 45 dana vremena vlastima Srbije da riješe pitanje vlasništva u tom tranzicijskom razdoblju", istaknuo je Plenković.
"Interes je Hrvatske da se ovih 45 dana iskoristi kako bi se riješilo pitanje vlasništva. Mi želimo da Janaf i dalje opskrbljuje Srbiju naftom putem Omišlja našim cijevima, jer želimo i ekonomsku i energetsku stabilnost hrvatskog susjeda, i to srpske vlasti znaju. Istodobno, mi itekako vodimo o računa o poslovanju Janafa, iskomunicirali smo eventualne sekundarne posljedice ovog režima sankcija i na Janaf, i s te strane ćemo osigurati da poslovanje Janafa ne bude nimalo ugroženo", zaključio je Plenković, izrazivši uvjerenje da vlada Srbije ima dovoljno vremena da riješi to pitanje.
Obustavljen dotok plina
Dotok plina iz Azerbajdžana u Srbiju je obustavljen, a nije poznato do kada će trajati takva situacija, poručio je u subotu Vučić.
"Dobili smo informaciju od Azerbajdžana da zbog više sile, problema koje imaju, od danas ne možemo više računati na 1,7 milijuna kubnih metara plina koji je dolazio svakog dana u našu zemlju", kazao je Vučić novinarima.
Vučić je kazao da će od nedjelje Srbija trošiti rezerve plina te je dodao kako se nada da će u roku od mjesec ili dva biti ponovno uspostavljena isporuka plina.
Srbija, koja godišnje troši više od 3 milijarde kubnih metara plina, potpisala je 2023. ugovor s Azerbajdžanom o kupnji 400 milijuna kubnih metara prirodnog plina godišnje počevši od 2024. godine.
Ostatak plina u Srbiju dolazi iz Rusije.
Bugarska je također ranije ovog tjedna objavila da je Azerbajdžan obustavio ugovorenu isporuku plina od 7. do 11. siječnja zbog neodređenih tehničkih razloga.
Prekid se dogodio nakon što je azerbajdžanska podružnica BP-a u petak objavila da je obustavila rad platforme Shah Deniz Alfa (SDA) nakon otkrivanja tehničkog problema na podmorskom izvoznom plinovodu za plinski kondenzat.