Regruteri i propagandisti koji su nekoć djelovali u sklopu ruske skupine Wagner postali su jedan od glavnih kanala preko kojih Kremlj organizira sabotažne napade diljem Europe, tvrde zapadni obavještajni dužnosnici.
Sudbina te paravojne formacije ostala je neizvjesna nakon neuspjele pobune protiv vrha ruske vojske u lipnju 2023., koja je završila obračunom unutar sustava i smrću osnivača skupine Jevgenija Prigožina. Ipak, mreža koju je Wagner godinama gradio nije nestala. Naprotiv, dobila je novu ulogu.
Prema navodima dužnosnika, regruteri koji su prije uvjeravali mladiće iz ruskih provincija da odu na bojište u Ukrajini sada su preusmjereni na zapadnu Europu. Njihova je nova zadaća pronalazak ekonomski ranjivih Europljana spremnih za novčanu naknadu provoditi nasilne akcije na teritoriju država članica NATO-a.
Ruska vojna obavještajna služba GRU, kaže jedan zapadni dužnosnik, "koristi talent koji joj je na raspolaganju", aludirajući upravo na Wagnerovu mrežu. Istodobno su i GRU i ruska unutarnja sigurnosna služba FSB posljednjih godina znatno pojačale aktivnosti usmjerene na regrutiranje takozvanih "potrošnih" operativaca u Europi, čija je uloga izazivanje kaosa i destabilizacije.
U protekle dvije godine Kremlj je proširio kampanju sabotaža i ometanja širom Europe s ciljem slabljenja zapadne potpore Ukrajini te poticanja društvenih napetosti i nepovjerenja. No nakon niza diplomatskih protjerivanja ruskih obavještajaca iz europskih prijestolnica, Moskva se suočila s ozbiljno prorijeđenom mrežom klasičnih tajnih agenata. Kao odgovor, ruski obavještajni vrh sve se češće oslanja na posrednike, piše Financial Times.
Za GRU se Wagnerova infrastruktura pokazala osobito korisnim, premda grubim instrumentom, ističu visoki europski obavještajni izvori. Preko te mreže operativci dobivaju zadatke koji variraju od podmetanja požara na automobilima političara i u skladištima s pomoći za Ukrajinu do insceniranja propagandnih akcija pod krinkom neonacističkih skupina.
Motiv je najčešće novac. Regrutirani pojedinci često dolaze s društvene margine, bez jasne životne perspektive ili osjećaja pripadnosti. Wagner je, kako navodi jedan europski dužnosnik, već imao razgranatu mrežu propagandista i regrutera koji "govore njihovim jezikom" i znaju kako doprijeti do takvih profila.
Ruske službe pritom nastoje osigurati višeslojnu zaštitu. U pravilu se između nalogodavaca i izvršitelja postavljaju barem dva posrednička sloja kako bi se očuvala mogućnost poricanja odgovornosti. "Uvijek žele određeni stupanj poricanja", kaže jedan dužnosnik. "A Wagner i ljudi povezani s njim imaju dugogodišnji i blizak odnos s GRU-om upravo u takvom načinu djelovanja".
FSB se, s druge strane, češće oslanjao na kriminalne i dijasporske mreže u zemljama ruskog susjedstva, no takvi kanali pokazali su se manje učinkovitima kada je riječ o masovnom regrutiranju.
Wagner je već ranije izgradio snažnu prisutnost na društvenim mrežama usmjerenu prema ruskoj publici, što je relativno lako prošireno na međunarodnu scenu. Posebno se ističu Telegram kanali skupine, koji su, prema riječima jednog europskog dužnosnika, iznenađujuće profesionalni i vješti u obraćanju ciljanoj publici. "Točno znaju komu se obraćaju", kaže on.
Dodatnu težinu toj mreži daje i činjenica da je Prigožin upravljao i Internet Research Agency iz Sankt-Peterburga, najpoznatijom ruskom "tvornicom trolova", koja je zapadne publike počela zasipati dezinformacijama još prije više od desetljeća.
Uloga Wagnerove mreže u aktualnoj sabotažnoj kampanji od početka je pod budnim okom europskih sigurnosnih i obavještajnih službi. Krajem 2023. godine, primjerice, računi povezani s Wagnerom sudjelovali su u regrutiranju skupine britanskih državljana.
Jedan od njih bio je Dylan Earl, 21-godišnji sitni kriminalac. Putem društvenih mreža stupio je u kontakt s Wagnerovim posrednicima, a potom je i sam regrutirao još četvoricu mladića. U ožujku 2024. zapalili su skladište u istočnom Londonu. Earl je prošle godine proglašen krivim i osuđen na 23 godine zatvora.