Njemački sud je u utorak odbacio žalbu krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) uloženu zbog procjene domaće domaće tajne službe iz svibnja ove godine da je AfD, trenutno druga po snazi stranka iza CDU-a, "ekstremno desničarska organizacija".
To znači da je presuda regionalnog upravnog suda u Koelnu, koja je potvrdila klasifikaciju Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka (BfV) o AfD-u kao "ekstremno desničarskoj organizaciji", konačna.
Savezni ured, koji je ujedno unutarnja tajna služba, je početkom svibnja cijeli AfD, uključujući i sada raspušteni ogranak mladeži, proglasio ekstremno desničarskom organizacijom koja širenjem nacionalne i rasne mržnje djeluje protiv ustavnog poretka Njemačke.
Dotad su tako okvalificirani bili samo ogranci stranke u saveznim pokrajinama Saska, Saska-Anhalt i Tiringija.
Klasifikacije stranke kao ekstremističke omogućuje BfV-u da nadzire AfD metodama tajne službe poput prisluškivanja i infiltriranja doušnika.
Sud u Muensteru je ranije također odbio žalbu stranke, navodeći da je prikupljen dovoljan broj dokaza koji upućuju da AfD nastoji nanijeti štetu slobodnom demokratskom poretku. Nakon te odbijenice, AfD se obratio upravnom sudu u Leopzigu.
AfD je nakon parlamentarnih izbora izašao kao druga najsnažnija stranka u zemlji.
Savezni ured je u svibnju ocijenio da "prevladavajući stav u stranci, koji se temelji na principu etničkog porijekla, nije u skladu s demokratskim poretkom u Njemačkoj".
Stavlja joj se na teret da građane migrantskog porijekla iz muslimanskih zemalja ne tretira kao ravnopravne građane naspram dijela stanovništva koje stranka doživljava kao pripadnike njemačkog naroda.
BfV je tada upozorio na kontinuiranu agitaciju protiv izbjeglica, muslimana i drugih manjina. Dužnosnici AfD-a, navodi se, višekratno su širili predrasude, koristeći izraze poput "migranti s noževima" ili generalizirane tvrdnje o navodno nasilnom etnokulturnom naslijeđu.