Budući da je odluka motivirana navodnim prejudiciranjem granice, odnosno 'nacionalnim interesom', malo je šansi da uskoro dođe do deblokade, opisuju stanje do kojega je došlo slovenski mediji.
Komercijalna televizijska postaja POP-TV provela je instant internetsku anketu u kojoj je, kako navodi, sudjelovalo desetak tisuća gledatelja, a njih 84 posto smatra da je odluka o blokadi 'potpuno opravdana'.
>> Najvažnije sporne hrvatsko-slovenske granične točke
Do toga je moralo doći i ranije, odgovorili su za POP-TV neki Ljubljančani intevjuirani na ulici na pitanje je li blokada opravdana zbog 'prejudiciranja granice' i 'podjele Piranskog zaljeva'.
Ista je televizija u svojoj središnjoj emisiji citirala ministra vanjskih poslova Samuela Žbogara koji kaže da su Sloveniji bile 'problem' zemljopisne karte priložene hrvatskoj pristupnoj kojima se 'prejudicira' granica i da se one ne bi smjele upotrijebiti na arbitraži.
'Ako Hrvatska kaže da zbog Europske unije neće prepuštati svoj teritorij, to isto vrijedi i za nas', rekao je Žbogar.
Slovenija izolirana? Ili ipak nije?
Slovenski mediji navode da Slovenija, unatoč tome što je Europska komisija izrazila žaljenje blokadom Ljubljane, zapravo nije sasvim izolirana i da se je ne može prisiliti da svoje stajalište promijeni kako bi u kratkom vremenu došlo do pristupne konferencije pod predsjedanjem Češke na kojoj bi se nadoknadio zaostatak.
>> EK žali zbog slovenske odluke
POP-TV sadašnju blokadu uspoređuje s navodnom blokadom Nizozemske u odnosu na Srbiju zbog obveza prema Haaškom sudu, ali u isto vrijeme dodaje da bi neke veće članice EU-a mogle biti zainteresirane za primanje Hrvatske, Srbije i BiH 'u paketu'. Isto tako, pravi se i usporedba s Makedonijom koju Grčka već duže vrijeme 'uspješno blokira' zbog spora imena države, pa unatoč izrazima žaljenja od strane članica NATO saveza na summitu u Bukureštu nije dobila poziv za učlanjenje.
Upozorava se i na izjave slovenskog premijera Boruta Pahora i predsjednika Danila Tuerka kako bi sada najprije bio potreban sastanak premijera Ive Sanadera i Pahora na kojemu bi razgovarali o problemima granice i dogovorili o 'novom startu' koji bi se trebao dogoditi u prvoj polovici iduće godine.
Pahor naime očekuje da će međudržavna komisija koja je trebala dogovoriti okvir za arbitražu uskoro održati još jednu sjednicu, a onda podnijeti zaključke o svom radu. To zapravo znači da bi Slovenija dala do znanja da za nju arbitražno rješenje nije prihvatljivo jer Hrvatska nije pristala da se pri eventualnoj arbitraži primijeni tzv. načelo pravičnosti i da izuzme dokumente koji navodno prejudiciraju granicu iz pristupne dokumentacije. Osim toga, stvari ne bi mogle ići naprijed dok slovenski parlament ne donese rezoluciju u kojoj je Pahor najavio konsenzualno slovensko stajalište o graničnim pitanjima i njihovu rješavanju, a do toga bi navodno trebalo doći u prva dva mjeseca slijedeće godine.