Dionice, obveznice i financijski derivati

10 zemalja eurozone ide prema porezu na financijske transakcije

Slika nije dostupna
Deset članica eurozone potvrdilo je u utorak u zajedničkoj izjavi namjeru o postupnom uvođenju poreza na financijske transakcije od 2016.

Uvođenje poreza na financijske transakcije (TFT) do sada je podržavalo 11 zemalja, ali se izjavi za sada nije pridružila Slovenija zbog krize, prepustivši tu odluku budućoj vladi.

Ministri financija 10 zemalja predstavili su svoju izjavu ministrima financija svih zemalja članica Europske unije. U zajedničkoj izjavi se izražava spremnost tih zemalja da surađuju sa svim zemljama članicama i odlučnost da se do kraja godine dogovori tekst rješenja o uvođenju TFT-a.

'Porez na kamate je na meniju, no treba odlučiti hoće li biti iskorišten'

U tekstu se navodi da će porez uvoditi postupno, a na početku će se oporezivati transakcije dionicama i nekim derivatima, pri čemu će se voditi računa o ekonomskim učincima toga poreza.

Budući da o uvođenju TFT-a nema konsenzusa među svim zemljama članicama, skupina zemalja odlučila je koristiti mehanizam pojačane suradnje. To je mehanizam predviđen ugovorima o EU-u, koji dopušta skupini zemalja članica da idu dalje u integriranju pojedinih politika kada se o tome ne može postići konsenzus svih članica.

Sudeći prema tekstu izjave taj porez bi se na početku znatno razlikovao od prijedloga direktive Europske komisije. Komisija je u svom prijedlogu predvidjela porez od 0,1 posto na dionice i obveznice i 0,01 posto na financijske derivate.

Porezom na financijske transakcije moglo bi se, prema procjenama Komisije, godišnje ubrati preko 50 milijardi eura, od čega bi dio mogao završiti u europskom proračunu. No, bude li taj porez ograničen samo na dionice i obveznice prihod bi bio znatno manji. Glavni zagovornici uvođenja toga poreza su Njemačka i Francuska, dok se tome najviše opire Velika Britanija.

Velika Britanija je najveći protivnik poreza na financijske transakcije, koji se još naziva i Tobinov porez, po američkom ekonomistu koji ga je osmislio sedamdesetih godina prošlog stoljeća. London tvrdi da bi taj porez mogao funkcionirati samo ako bude uveden na globalnoj razini i da bi u suprotnom donio više štete nego koristi. Britanija se pribojava da bi londonski City mogao izgubiti svoju poziciju zbog bijega kapitala u druge dijelove svijeta u kojima se ne oporezuju financijske transakcije.

Unutar EU-a tome se jako protivi i Švedska koja je 90-tih samostalno uvela taj porez, što se nije pokazalo uspješnim. Prošli tjedan je Sud EU-a u Luxembourgu odbacio pritužbu Velike Britanije koja je za cilj imala spriječiti uvođenje poreza na financijske transakcije u Europi. Da je to Sud prihvatio to bi onda značio definitivni kraj toga prijedloga, a ovako je ponovno postao aktualan. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook