Diljem svijeta širi se epidemija koronavirusa, a s virusom se šire i lažne vijesti, pa tako i strah.
Osoba koja se krije iza ženskog glasa koji objašnjava da ima informaciju da će Zagreb u karantenu možda se samo htjela (glupo) našaliti. Možda je imala neki drugi motiv. Nije to sad ni bitno. Društvenim se mrežama proširila ta lažna informacija i kod nekih sigurno izazvala strah, a možda i paniku.
"Ima neodgovornih ljudi koji ovu situaciju koriste da proizvode paniku. Neće im uspjeti. To je kazneno djelo. Naložio sam policiji, glavnom ravnatelju, da se takvim stvarima posebno pozabave još od ranije'', komentirao je Davor Božinović lažnu vijest. Dodao je da će učiniti doslovno sve da svakog tko tako postupa policija pronađe i procesuira i da svaki takav bude adekvatno kažnjen.
Ipak, širenje lažnih vijesti nije kazneno djelo. Nekad je to bilo u Kaznenom zakonu, no više nije. Širenje lažnih vijesti spominje se samo u Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira. O tome koliko je star taj zakon najbolje svjedoči valuta u kojoj su izražene kazne – njemačke marke.
Tko izmišlja ili širi lažne vijesti kojima se remeti mir i spokojstvo gradana, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM ili kaznom zatvora do 30 dana.
''Kad sam ja bio tužitelj, a to je bilo jako davno, u socijalizmu, širenje lažnih vijesti i panike bilo je kazneno djelo, iako ga nismo baš konzumirali'', ispričao je za DNEVNIK.hr iskusni odvjetnik Anto Nobilo. Upozorava da panika u kriznim situacijama, kad je bolest, rat ili opasnost od agresije, mogu proizvesti stampedo ljudi i velike štete.
Odvjetnik Branko Šerić ostao je zatečen da tog djela više nema u Kaznenom zakonu. ''Nažalost, jer to može dovesti do uznemiravanja građana, do reakcija koje mogu izazvati i teže posljedice po zdravlje'', rekao je Šerić. Kaže da u ovoj situaciji vidimo koliko je opasno što toga nema u Kaznenom zakonu, a osobito u vrijeme društvenih mreža.