NISMO BILI SPREMNI ZA covid-19

Nova misija WHO-a: Osnovan tim stručnjaka koji će pratiti razvoj novih virusa

Slika nije dostupna
Pred više od dvadeset visoko rangiranih stručnjaka, među kojima je i njemački virolog Christian Drosten, teška je zadaća - istražiti nove patogene za Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) i ponovno proučiti porijeklo covida-19.

Pandemija covida-19 pokazala je da svijet, uključujući i WHO, za nju nije bio spreman.

Stoga je generalni direktor WHO-a, Tedros Adhanom Ghebreyesus ovoga ljeta najavio pokretanje "znanstveno savjetodavne skupine koja će se baviti porijeklom novih patogena", nazvanom anglofonim akronimom SAGO (Scientific Advisory Group for the Origins on Novel Pathogens).

Nakon raspisanog natječaja WHO je odabrao 26 od 700 stručnjaka, među kojima su vrsni stručnjaci: uz njemačkoga virologa Christiana Drostena tu su dr. Inger Damon iz američkog CDC-a, dr. Jean-Claude Manuguerra, virolog s francuskoga Instituta Pasteur i dr. Yungui Yang, zamjenik ravnatelja Pekinškog instituta za genomiku.

"U skladu sa procedurom WHO-a odsad ćemo imati dvotjedno razdoblje u sklopu kojega će se obaviti javne konzultacije kako bi WHO dobio reakcije na prijedloge članova SAGO-a i postavio modalitete za održavanje prvoga sastanka", priopćila je UN-ova agencija.

Pročitajte i ovo Nagli rast novozaraženih Crna prognoza: WHO otkrio koliko mrtvih od COVIDA u Europi predviđaju za iduća tri mjeseca

Neki odabrani stručnjaci već su sudjelovali u zajedničkoj znanstvenoj misiji Svjetske zdravstvene organizacije i Kine o porijeklu covida, poput Nizozemke Marion Koopmans i Vijetnamca Hunga Nguyena.

Oni su 29. ožujka objavili izvješće nakon što su u siječnju boravili u kineskom Wuhanu, ishodištu pandemije.

U tome su izvješću iznesena četiri, manje ili više vjerojatna scenarija o načinu na koji je pandemija mogla izbiti.

Pročitajte i ovo BORBA ZA OPORAVAK WHO upozorava: Novi val zaraza je neizbježan, ali moguće ga je i ublažiti

Najvjerojatnijom se smatra onaj po kojemu je virus na ljude prešao preko neke životinje koju je prethodno virusom zarazio šišmiš.

Potom su se pojavile hipoteze o izravnom prijenosu na čovjeka bez sudjelovanja životinje, pa o prijenosu putem hrane, osobito zamrznutog mesa i na koncu o slučajnom 'bijegu' virusa iz laboratorija, što se smatra "najmanje vjerojatnim".

Povezane teme