''Ja pretežno vani radim, sad sam u Srbiji. Sva sreća da sam jučer dobio negativan nalaz, ali sam na granici jedva nekako prošao. Dobro da nisam završio u zatvoru'', kaže nam Dalibor Anđelković iz Vukovara kojega su nakon dva pozitivna testa nazvali epidemiolozi i rekli mu da je – ipak negativan.
Vukovarac koji radi za tvrtku koja se bavi montiranjem stolarije ispričao je za DNEVNIK.hr da se 22. listopada, kako bi mogao ići raditi u Beograd, zajedno sa svojih pet kolega s posla na koronavirus testirao u Slavonskom Brodu. Kako su nalaze tog testiranja dobili prekasno da bi stigli otići na put, taj im je posao propao.
Novi test zbog puta u Njemačku
Dva dana kasnije dogovarao se posao u Berlinu, pa su se ponovno morali testirati jer za ulazak u Njemačku moraju imati negativan test na koronavirus. Njih šestorica su se testirala u KBC-u Osijek, a nalazi su pokazali da ih je petero pozitivno, a jedan je negativan na COVID-19 infekciju.
''Nisam tome vjerovao jer nikakve simptome nemam i ne mogu se u dva dana zaraziti, ali ajde dobro. Nazovem bolnicu u Osijeku i doktorica mi kaže da se možemo ponovno testirati. Nas četvorica smo došli automobilom do bolnice i ujutro nas zovu da smo pozitivni.
U međuvremenu me zovu epidemiolozi iz Vukovara da smo u izolaciji ja i moja obitelj. Ja 10, oni 14 dana. A nakon par sati iz laboratorija u Osijeku zovu i kažu: 'Imate grešku, vi ste svi negativni'. I pošalju mi na mail da sam negativan'', govori Anđelković i dodaje da se ponovljeno testiranje odradilo 26. listopada, a u međuvremenu je i posao u Berlinu propao.
Drama na granici
Kako je naposljetku dobio negativan nalaz, Daibor Anđelković trebao je ići raditi Novi Sad, prema kojemu je krenuo u srijedu, a na granici sa Srbijom je proživio pravi pakao.
''U Erdutu na granici mi policija kaže da sam u crvenom i da sam zaražen. Ja im kažem da imam papir da sam negativan. Sjedio sam dva sata na granici i nekako ih nagovorio da me puste kući'', priča Anđelković.
''Htjeli su me doma valjda voziti maricom, pa su rekli: 'Otiđite svojim autom doma i policija će vas tamo čekati'. Doma su mi moji rekli da policija već neko vrijeme kruži i čeka me'', kaže i nastavlja da su mu policajci, kada je s granice stigao kući u Vukovar, rekli da je počinio kazneno djelo, iako im je ponavljao da im negativan nalaz i ne treba biti u izolaciji.
Nakon nekog vremena javili su mu se iz policije i potvrdili da više nije evidentiran kao pozitivan na COVID i da može neometano napustiti zemlju. ''Ja sam izludio, to je bilo katastrofa'', zaključio je ovaj Vukovarac.
Objašnjenje iz KBC-a
Slučaj je za DNEVNIK.hr komentirao i voditelj Zavoda za kliničku mikrobiologiju KBC-a Osijek Domagoj Drenjančević koji je objasnio zašto u nekim slučajevima nalaz testiranja bude lažno pozitivan.
Podsjeća da ''RT-PCR testovi u Velikoj Britaniji imaju analitičku osjetljivost i specifičnost veću od 95 %, ali ne postoji niti jedan test za koji se može tvrditi da je baš on zlatni standard''.
Drenjančević objašnjava i da se testovi ''često ispituju u idealiziranim uvjetima s bolničkim uzorcima koji sadrže veća virusna opterećenja (koncentracije) od onih kod asimptomatskih pojedinaca koji žive u zajednici''.
Upravo zbog toga se, ističe liječnik, rezultati testiranja u stvarnom svijetu mogu bitno razlikovati od njegove deklarirane analitičke osjetljivosti i specifičnost, ''koja u osnovi odstupa u promilima ili manje''.
Nova pitanja i dileme
''Ali u velikom broju testiranja, statistički gledano, jednostavno se to ne može u potpunosti zanemariti i takvi događaji se mogu detektirati'', priznaje.
Ipak, ističe da se prisutnost virusa i njegovo izlučivanje ili njegovih dijelova u sekretima respiratornog sustava, može razlikovati iz dana u dan, ''a znamo da nužno ne korelira i sa zaraznošću bolesnika''.
''Sve ovo otvara nova pitanja i dileme s kojima se u svakodnevnom radu moramo suočavati'', dodaje Drenjančević i kaže da se u KBC-u Osijek koristi najsuvremenija oprema i najbolji dostupni testovi.
Brojni faktori mogu utjecati
''Unatoč tome, svjesni smo da sve situacije nije moguće nedvojbeno i u jednom aktu razriješiti te u slučaju nepodudaranja svih drugih podataka potrebno je ponoviti pretragu'', poručio je i dodao da postoji mogućnost da se rezultati testiranja od uzorka do uzorka ne podudaraju te da to nije uvijek moguće lako objasniti.
Istaknuo je i nekoliko drugih faktora koji mogu utjecati na rezultate testiranja koje bi onda trebalo ponoviti.
''Tehnički problemi, uključujući onečišćenje tijekom uzimanja uzoraka, na primjer bris slučajno dodirne onečišćenu rukavicu ili površinu, onečišćenje PCR amplikonima, onečišćenje reagensa, unakrsna kontaminacija uzorka i križne reakcije s drugim virusima ili genetskim materijalom, mogli bi biti odgovorni i za lažno pozitivne rezultate'', objasnio je voditelj Zavoda za mikrobiologiju KBC-a Osijek.
Zaključio je i da se rezultat svake laboratorijske pretrage ''mora promatrati u sklopu mozaika svih dijagnostičkih, epidemioloških i kliničkih podataka i na osnovu toga se donosi završna odluka''.