63. 611 ljudi. Toliko je prošle godine umrlo u Hrvatskoj. Brojka kakvu nismo imali od Drugog svjetskog rata. Splićanke kažu kako im taj podatak zvuči tužno i grozno. "Jako loše", kažu.
Da bismo do te statistike došli, nije nam trebao novi rat. Barem ne onaj kakav smo poznavali. Ali jest pandemija. Hrvatska je i tu u neslavnom vrhu.
Kad se izuzmu tri male, statistički nevažne države, više umrlih od koronavirusa na tjednoj bazi ima samo - Bosna i Hercegovina. Pratimo li uopće više koliko ljudi umire svakodnevno?
Josip iz Osijeka kaže kako više ne prati broj umrlih, jedva živi.
I Nada iz Splita vjeruje da ima dosta preminulih. Ivica iz Splita nagađa o 15 umrlih.
Nije u krivu: 15 je točan broj, ali samo za splitsku bolnicu. U cijeloj Hrvatskoj - u posljednja 24 sata umrlo je 65 osoba. Više nego što ih stane u jedan veliki autobus. I na tu činjenicu smo se tek tako - navikli. Više nam ništa i ne predstavlja. Ali predstavlja onima koji smrti u oči gledaju svaki dan. Jer im je to posao.
Ivana Šmit, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika ističe kako masa ljudi više ne vjeruje nikom. Ni struci ni politici.
"To je ono što je najtragičnije. Struka je u ovom trenutku ispala žrtveno janje loših političkih odluka. Žalosno, epilog cijele priče su svi ovi ljudi koje smo mi pokopali u našim ustanovama, u staračkim domovima ili kod kuće", naglašava Šmit.
Prof. dr. sc. Branko Kolarić, epidemiolog, kaže da je visoku smrtnost očekivao, ali ovako veliku - ne.
Ističe kako često čujemo da imamo jedne od najliberalnijih mjera, ali to onda nosi sa sobom velik broj umrlih. "Ne bi ni druge zemlje uvodile mjere koje su stroge, restriktivne, nepopularne samo zato što im se to hoće, nego su procijenili da će na taj način spasiti ljudske živote", naglašava.
A sada je, kaže Kolarić, za mjere kasno. Visoke brojke umrlih potrajat će još nekoliko tjedana.
Smrti koje smo možda mogli izbjeći samo su točka na "i" užasne demografske slike Hrvatske.
Mrtve ne možemo vratiti, ali za one koji su odselili, možda nije kasno.
I sada - kada sve ovo znamo - pitanje je, što ćemo poduzeti?
Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju (HDZ) kaže kako je po njoj rješenje u pravilnoj, dobroj i mudroj upotrebi Europskih fondova i europskog novca. Naglašava kako sada imamo ogromne količine novca na raspolaganju.
U Požeško-slavonskoj županiji, koja je druga po odljevu stanovništva, imaju neke planove. Antonija Jozić, županica Požeško-slavonska (HDZ) smatra da je rješenje u razvoju gospodarstva.
"Naše poduzetničke zone, privlačenje poduzetnika koji će kreirati investicije i koji će kreirati visoko plaćena radna mjesta za visoko obrazovane", kaže Jozić.
A da mlade obitelji ostanu, gradovi bi, kaže Jozić, trebali graditi vrtiće, pomoći u kupnji doma.
Jer trenutačno mladi iseljavaju, a stariji ostaju. Praktički svaka treća osoba je u mirovini. A netko mirovinske fondove treba i puniti.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr