Svjetska istraživanja pokazuju da značajan broj ljudi ima dugotrajne posljedice nakon preležanog COVID-a 19. Čak više od 80 posto ljudi ima bar jedan preostali simptom šest mjeseci kasnije.
Doktorica Vesna Stojanov, kardiologinja i predsjednica Udruženja za hipertenziju Srbije kaže da nakon COVID-a nešto brže dolazi do upala i razvoja procesa arteroskleroze.
"Međutim, ako pogledamo strukturu pacijenata koji najčešće obolijevaju od COVID infekcije s određenim komplikacijama, to su upravo kardiovaskularni bolesnici, to je starija populacija s već pridruženim kardiovaskularnim bolestima i onda su komplikacije u kasnijem razdoblju mnogo češće", rekla je Stojanov za RTS., dodajući da takvi pacijenti imaju viši krvni tlak, čest poremećaj krvnog ritma.
"I mladi ljudi, koji nisu znali da imaju neke bolesti i smatraju se apsolutno zdravima, nakon preležane COVID infekcije imaju taj kratak dah, umaranje, osjećaj pritiska i nelagode u prsima. Kod njih nalazimo i poremećaj ritma, odnosno ubrzani srčani rad ili su u pitanju neke posebne sistole", kaže doktorica, dodajući da su kod mladih česte i upale srčanog mišića. Potvrdila je i da se broj prvih i broj kontrolnih pregleda povećava nakon preležanog COVID-a.
Simptomi zbog kojih se treba javiti liječniku
Upitana koji simptomi ukazuju da se treba javiti kardiologu nakon preležanog COVID-a, Stojanov navodi da su to umor, nemogućnost obavljanja uobičajenih tjelesnih aktivnosti, nelagoda u prsima, kratak dah, poremećaj ritma, odnosno kad pacijent osjeti da zatreperi srce.
Neki ljudi se nakon COVID-a ne oporave iako uzimaju terapiju, vitamine i odmaraju se, a Stojanov objašnjava da to ovisi o imunološkom sustavu i pridruženim bolestima kakve su često i one kardiovaskularne. Teži je oporavak i pacijenata koji su pod stresom.
Kod oporavka od COVID-a preporučuje se postepeno uvođenje aktivnosti, no mnogi griješe što odmah nakon preboljenja nastavljaju sa svim što su radili i prije zaraze, zbog čega se organizam ne može na adekvatan način prilagoditi novim obvezama.