PANDEMIJA U HRVATSKOJ

Godina koja je sve promijenila: Pogledajte što se sve dogodilo od nultog pacijenta do masovnog cijepljenja i novih sojeva korone

Na današnji dan Hrvatska je zabilježila svog nultog pacijenta zaraženog koronavirusom. Tada se testiralo 5 ili 6 uzoraka na dan. Evo presjeka godine.

Ukupno u Hrvatskoj do sada imamo 241.592 slučaja zaraze koronavirusom. Od toga se oporavilo 233.170 osoba, a 5489 ih je preminulo uz dijagnozu korone. U bolnici se zbog komplikacija koronavirusa u godini dana liječilo 28.000 osoba, a cijepljeno je njih 135.756.

U veljači smo imali tek osam slučajeva, a iako u ožujku dolazi do nacionalnog zatvaranja broj zaraženih je 919. U travnju smo već na 1158. U svibnju opet otvaramo sve djelatnosti, i taman prije dolaska turističke sezone - tek 161 slučaj zaraze. Lipanj otvara naše granice, stižu turisti, ali i novozaraženi - 565 slučaja.

Kolovoz smo završili s čak 5114 potvrđenih slučajeva. S novom školskom godinom broj je porastao na 6341. I tu kreće ta uzlazna putanja, eksplozija zaraze u našoj zemlji. Listopad pak donosi 32.722 novozaražena. Studeni sa 79.126 novozaraženih, a gotovo trećina svih zaraženih od početka epidemije zarazila se u prosincu - 82.395.

Posljednji mjesec prošle godine nažalost rekordan je i po broju preminulih - s dijagnozom koronavirusa umrlo je više od 2000 ljudi. Čak je i Državni zavod za statistiku u svom privremenom izvješću naglasio da je u prosincu 2020. zabilježen dosad najveći broj umrlih u Republici Hrvatskoj u jednome mjesecu!

U Hrvatskoj se taman uoči Božića uvode mjere, i evo prošli mjesec je ipak donio pad zaraženih, no ukupno ih je bilo više od 21.589. Češće su zaražene žene, i to 47% njih. 42%muškaraca i 11% djece. No kod smrtnosti je statistika drugačija, jer češće su umirali muškarci, njih 58%, žena 41% i djece 1%. O virusu koji je uzrokovao pandemiju učili smo iz mjeseca u mjesec. 

Nulti pacijent 

Autobusom iz Milana došao je hrvatski "nulti" pacijenti. S blagim simptomima, smješten je u izolacijsku sobu na Franu Mihaljeviću. Za Dnevnik Nove TV javio se pola godine poslije. "S psihičke strane bilo dosta teško prvih tjedan dok nisam znao kak će završiti, kog ću sve zaraziti, koga ću sve ugroziti", rekao je Vibor Vidić u kolovozu. Nakon toga sve je povijest. Pojavljuje se Nacionalni stožer. Na samim počecima i dvoznamenkasti broj oboljelih bio je dovoljan da u Hrvatskoj, kao i u ostatku svijeta - gotovo sve stane.

Na proljeće se zatvaraju europske granice, u našoj zemlji ne rade kafići, javni prijevoz, frizeri, teretane, kazališta, većina trgovina. Prekinuta je i nastava. Suhim zlatom odjednom su se plaćale maske koje su do tada stajale 30-ak lipa. Maski nema, pa nam maske ni ne trebaju. "One nemaju veliku zaštitu, ali onda ako treba treba je nositi onaj tko je bolestan", izjavila je profesorica Markotić u veljači prošle godine.

Koji mjesec poslije bez njih se više ne smije ni u trgovinu. Neke stare navike nestale su prije godinu dana. Tada je došla i preporuka da se ljudi suzdrže od rukovanja. Nakon zagrebačkog potresa uvode se i propusnice - teško se putuje izvan mjesta prebivališta. Ljeto donosi opuštanje, otvaramo granice, turisti su dobrodošli, partija se po klubovima..

Jesen i eksplozija virusa

Eksplozija virusa stiže u kasnu jesen. Bolnice se pune, pacijenti stiži u zagrebačku Arenu, no i s više od 4000 zaraženih svaki dan, Hrvatska živi s gotovo najblažim mjerama u Europskoj uniji. U studenom je premijer Plenković izjavio da neće biti lockdowna, niti policijskog sata. Uoči Božića učenici se vraćaju na online nastavu, zatvaraju se kafići, brojke padaju no s usporenom isporukom cjepiva i mutacijama virusa - povratak na stari život još uvijek je teško zamisliti.

Koronavirus često se uspoređivao s gripom. No on ipak ostavlja posljedice i na mozgu, pa su ljudi koji prebole često zaboravljivi, muči ih nesanica. Ono što je specifično je taj simptom gubitka njuha i okusa - dakle imate prohodan nos, ali ne osjetite ništa - vjeruje se da je to povezano sa živčanim sustavom. Najzahvaćenija su pluća.

Stručnjaci kažu da nema organa koji korona ne može zahvatiti - jer napada unutrašnje krvne žile - srce, bubrezi, jetra, gušterača, zglobovi..

Srećom medicina je ovdje pokazala što sve može, u manje od godine dana od panike i straha došli smo do cjepiva, u Hrvatskoj se trenutačno cijepi s tri vrste cjepiva. Ne ide ta isporuka onako kako bi trebala, ali eto ako smo išta naučili, onda je to kako izgleda suživot s virusom. Na nama je hoćemo li to znanje primijeniti i sada s toplijim danima i popuštanjem mjera.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr