"Do kraja 2021. predviđa se da će samo Njemačka, Austrija, Hrvatska, Slovačka i Poljska nadoknaditi razinu gospodarske aktivnosti iz posljednjeg tromjesečja 2019. Nasuprot tome, predviđa se da će razina proizvodnje u Italiji, Španjolskoj i Nizozemskoj ostati niža za više od dva posto u odnosu na kraj 2019. godine", rekao je Gentiloni, predstavljajući proljetne ekonomske prognoze.
Gentiloni ističe da će izlazak zemalja iz krize ovisiti o težini pandemije i strogosti njihovih mjera za suzbijanje širenja bolesti, a zatim o otvorenosti i izloženosti njihovih gospodarstava najpogođenijim sektorima.
"Prije svega, bit će ključna veličina potpore koju poduzimaju", kaže Gentiloni. U proljetnoj gospodarskoj prognozi 2020. predviđa se da će se gospodarstvo europodručja u 2020. smanjiti za rekordnih 7,7 posto, a sljedeće godine rasti 6,3 posto.
U EU27 očekuje se pad od 7,4 posto i dogodine rast 6,1 posto. Najmanji pad gospodarstva ove godine očekuje se u Poljskoj, 4,3 posto, a najveći u Grčkoj 9,7 posto, Italiji 9,5 posto, Španjolskoj 9,4 posto i Hrvatskoj 9,1 posto.
S postupnim popuštanjem mjera za suzbijanje pandemije, gospodarstvo bi se trebalo početi oporavljati u drugoj polovici ove godine. Oporavak Italije trajat će dulje od bilo koje druge zemlje članice, naglašava Gentiloni.
U sličnoj je situaciji Španjolska, a u nešto povoljnoj poziciji je Francuska. Njemačko gospodarstvo doživjet će nešto manji pad od većine zemalja članica, (-6,5 posto) i brže se vratiti na pretkriznu razinu. Sljedeće godine predviđa se rast njemačkog gospodarstva po stopi 5,9 posto.
"Ipak, očekuje se da će Njemačka imati najdublju recesiju od rata, na -6,5 posto 2020.", kaže Gentiloni. Najteže pogođene zemlje dosegnut će, kako se predviđa, dvoznamenkastu stopu proračunskog manjka u ovoj godini - u Italiji i Španjolskoj preko 10 posto, a u Francuskoj blizu 10 posto BDP-a.
Očekuje se kako će deficiti u Belgiji, Poljskoj, Slovačkoj i Rumunjskoj premašiti prosječni deficit EU-a koji iznosi preko 8 posto BDP-a. S druge strane, u Irskoj, Švedskoj, Mađarskoj, Luksemburgu i Bugarskoj, deficiti bi trebali ostati ispod 6 posto BDP-a.
Proračunski deficit u Hrvatskoj ove bi godine mogao iznositi 7,1 posto BDP-a, a sljedeće godine 2,2 posto. (Hina)